Zašto je novosadski "gari" nestao i otišao u penziju?

Zašto je novosadski "gari" nestao i otišao u penziju?

Skoro svaki grad ima svoje osobenosti, prepoznatljive simbole, jezičke toponime, obrise supkulture, specifičan žargon, ali i šatrovački govor, ako govorimo o urbanim centrima nekadašnje Jugoslavije.

Tako je i Novi Sad stvarao ravničarsku ikonografiju na ulicama, u haustorima, ispred radnji, na margini društva, uz Dunav, po kafanama i iznedrio karakteristične pojmove, izraze, pojave, sintagme koje su postale neraskidivi deo gradskog folklora.

Svakako najpoznatiji lokalizam, koji je obeležio Novi Sad decenijama unazad ali i njegove stanovnike, jeste "gari". Iako postoje teorije da je ovaj termin nastao pod uticajem drugih jezika, najrazumnije objašnjenje je da je u pitanju skraćivanje i segmentacija poslednjeg dela reči dru-g(ar). Tako imamo i varijacije gardru, gardruske, gariša, gares. Sa sinhronijskog aspekta moguće su samo pretpostavke.

Prof. dr Jasmina Dražić sa Odseka za srpski jezik i lingvistiku Filozofskog fakulteta u Novom Sadu smatra da je novosadski žargon rezultat socijalnog, teritorijalnog i funkcionalnog raslojavanja jezika, karakterističan za govor, pre svega, mladih Novosađana. 


Iz ovoga sledi da postoje jasne granice između govora mladih različitih urbanih sredina, da je omladina u kontekstu žargona, zbog svoje spontanosti i sklonosti promenama, relativna kategorija, te da se ovaj inventar leksičkih jedinica stalno menja. O jasnim granicama žargona i njegovim obeležjima na teritorijalnom nivou jednog jezika teško je govoriti na osnovu istraživačkih činjenica jer nedostaju, i u tom smislu, sva dalja promišljanja jesu naše pretpostavke. U vezi sa samim počecima upotrebe nestandardne leksike u omladinskim krugovima Novog Sada, pretpostavljamo da su oni svakako povezani sa opštim sociolektom ovoga tipa na jugoslovenskim prostorima, ali i da je od samih početaka specifičnost novosadskog žargona bila u vezi sa aktuelnim supkulturnim aktivnostima, specifično vezanim za ovo podneblje. Nema istraživanja koja mogu potvrditi kada je novosadski žargon počeo intenzivno da se koristi, ali se može pretpostaviti da začetke distanciranja određene socijalne ili profesionalne grupe jezikom treba tražiti dalje u prošlosti, jer je u osnovi žargona neprozirnost, nerazumljivost. U urbanim govorima potreba za različitošću vezuje se ili za tajnu komunikaciju u kontekstu društveno-političkih aktivnosti ili za pojavu i razvoj supkulturnog angažmana mladih, koja korelira s razvojem alternativnih vidova umetnosti uopšte ili društvenim životom mladih i njihovim sadržajima – objasnila je profesorka Dražić.

Prema rečima profesorke, šatrovački govor jeste govor romskih čergi i to je samo jedan od vidova zatvorenog izraza karakterističnog za jednu etničku skupinu, a žargon je mnogo širi fenomen koji uključuje i ovaj varijetet, ali i svaki drugi vid izražavanja drugih socijalnih grupa koje su, činjenica, većinom na margini društva i vezuje se za potkulturu mladih. 

Izvrtanje reči po slogovima (šatrovački govor) je bilo raspostranjeno i uticajno u pojedinim sredinama bivše Jugoslavije, pa je nesumnjivo uticalo na formiranje žargona do sedamdesetih godina prošlog veka, a jedan broj izraza i fraza se zadržao i kasnije, saglasan je prof. dr Žolt Lazar sa Odseka za sociologiju Filozofskog fakulteta u Novom Sadu. 

U tom smislu valja razlikovati žargon kao tradicionalniji oblik potkulturnog izražavanja, koji uglavnom ostaje na nivou (često pežorativne) upotrebe određenih reči i fraza i retko prerasta u složeniju govornu celinu koja bi se mogla smatrati posebnim jezikom. Sleng, međutim, ima taj potencijal i zbog toga je dinamičniji i kreativniji, a posledica je moderne urbanizacije, intenzivne komunikacije svih vrsta, potkulturne diferencijacije i širenja sadržaja popularne kulture. Sleng je važan jer je karakterističan za moderna urbana potrošačka društva i može se smatrati nekom vrstom kvalitativnog pokazatelja razvijenosti određene sredine, regije, pa i globalnog društva u kojem se javlja. Sleng je u tom smislu i moderan i postmoderan, ali nipošto jedini, niti najvažniji pokazatelj kreativnosti određene društvene sredine. Sleng je najčešće artikulacija lokalnog iskustva življenja u urbanom okruženju, a njegova kreativnost ogleda se u sposobnosti njegovih stvaralaca da kreiraju značenja koja su šire prepoznatljiva i prihvatljiva − čuli smo od profesora Žolta.


Kako objašnjava profesorka Dražić, žargon je imanentna osobina jezika
, a o njegovoj važnosti može se govoriti generalno, kao o najživljem sloju leksikona koji svedoči o jezičkoj kreativnosti, odnosno stalnoj potrebi za nastankom novih reči kojima se na specifičan način imenuju entiteti iz vanjezičke stvarnosti, markirani posebnim odnosom prema tim segmentima (nelegalne aktivnosti, odnosi među mladima i njihove potrebe, fokusiranje pojedinih fenomena i njihovo neprozirno imenovanje u kontekstu grupisanja…). Stoga je teritorijalni plan samo jedan od nivoa postojanja žargona, svakako povezan sa specifičnostima određenog regiona – geografski, etnički, kulturološki, istorijski...

Primetno je da je "gari" poslednjih godina iščezao iz svakodnevne upotrebe i kod mladih generacija iz vojvođanske prestonice ovaj termin više nije dominantan, te polako odlazi u istoriju, da ne kažemo zaborav, kao autentični predstavnik novosadskog slenga. Slično je i sa drugim izrazima koji su se decenijama smatrali izrazito novosadskim – zjuuu, najo, mamara, điđan, bureknuti, ćere… Tako, današnji tinejdžeri umesto "gari" više koriste reči buraz, brate, tebra, kum i ponekad ortak. 

Zemlja nam se "pograđanila"

Kreativnosti lokalne sredine je uvek bilo i uvek će je biti. Pitanje je samo u kojoj meri će ona postati govor većine ili će se pak ograničiti na manjinu, u bilo kom smislu te reči, ističe prof. dr Dragan Prole sa Odseka za filozofiju Filozofskog fakulteta u Novom Sadu.

− Moj utisak je da je daleko najviše u upotrebi termin "brat", i to bez ženskog roda, jer i devojke govore brate, a ne sestro. Sećanje mi govori da to nije bio sleng koji potiče sa sela, već iz rubnih delova gradova, pre svega iz beogradskih predgrađa. Zaključak je jednostavan. U poslednjih nekoliko decenija jezik nam govori da se nismo "poseljačili". Pre će biti da je jezik, a sa njim nužno i način mišljenja periferije, zavladao gradskim jezgrom. Kada sam jednom planinario po obroncima Kopaonika, čuo sam od meštana kritičke opaske na račun njihovih zemljaka koji su se smestili po rubovima velikih srpskih gradova. Seljaci potkopaoničkog kraja za njih kažu da su se "pograđanili". Pri tom su imali u vidu lažno građanstvo, odnosno novu građansku klasu koja to nije nego se tako predstavlja. Ako uzmemo u obzir jezičko stanje stvari, kada je reč o vladajućem slengu, onda se Srbija većinski "pograđanila" – objasnio je profesor Prole.


 

Ovakva spontanost nastanka žargona potiče zasigurno od pojedinca i zaživi ukoliko je dovoljno ekspresivna i prihvatljiva za većinu. Postoji i motiv efektizacije, eufemizacije (ublažavanja), slikovitosti, povezanosti zvučanja sa značenjem…. Koja će reč nastati, koja će se prihvatiti, koja pak nestati, u domenu je nagađanja jer je jezik živ organizam, čije tokove određuju mnogi vanjezički faktori. Jezik društvenih mreža savremeni je fenomen i deo je realnosti koja dalje diktira način komunikacije i jezičke jedinice. Ne može se govoriti o ubijanju inovativnosti mladih već je upravo suprotno jer gotovo svakodnevno nastaju nove reči, mahom anglicizmi, generisani kompjuterskom terminologijom. Reč "gari" sigurno nije nestala zbog savremenih tehnologija. Kao i ostale reči iz ovog registra (mamara, najo…) i gari je delimično zamenjen dominantnim brate i tebra, ali i dalje živi, čini se sa užom konotacijom (bliskost, savet, saosećanje). Žargon je najživlji jezički sloj i zato se stalno menja u težnji korisnika da budu u trendu, da se imenuju novi entiteti. Mislim da je potreba regionalne obeleženosti žargonizma sekundarna, osim ako nije u pitanju neki mikrotoponim (npr. Đava) ili autohtona aktivnost, zanimanje ili kakav fenomen – smatra naša sagovornica. 


Prema profesoru Žoltu, termin
"gari", ma koliko se činio jednostavnim, čak banalnim, ima složenu značenjsku strukturu jer označava visok stepen neformalnosti u komunikaciji i bliskosti sa određenom osobom, ali i određenu vrstu privilegije da se nekoga oslovi sa "gari", odnosno da se bude nečiji gari ili da se ima nekoga za garija.

U tom smislu "gari" jasno upućuje na kolektivističko društvo veće socijalne jednakosti i manjih društvenih razlika nego što je to slučaj danas. "Gari" je reč koju su koristile generacije koje su pri kraju svog radnog i životnog veka i koje više ne čine većinu u društvenom životu grada. Nove generacije imaju svoje izraze i fraze, a suština slenga je upravo i generacijsko razlikovanje po svaku cenu. Da li je i u kojoj meri potkulturni jezik mladih kreativan i originalan, to tek treba da se utvrdi, a za to je neophodna i određena vremenska distanca. Izvesno je, međutim, da u poslednjih pola veka najveće i najbrže promene u jezik unose primenjene nauke i omladinske potkulture. Kao što su to i generacije pre njih činile, tako i današnja omladina menja govorni jezik u skladu sa svojim iskustvom i svetom u kojem živi, a to je svet napredne komunikacione tehnologije, virtuelne stvarnosti, video-igara, intenzivne zabave, nestalnih identiteta i relativizovanih sistema vrednosti – zaključio je prof. Dr Žolt Lazar.


I umesto
"brateee", na kraju ćemo reći: "Dobar si ti dečko, gari".

Zabeležio: Dejan Ignjić

Oceni vest:
35
2

* Sva polja su obavezna (Preostalo 500 karaktera)

Pošalji fotografiju uz komentar (do 2MB)
  • Ovdašnji

    pre 542 dana i 14 sati

    Pa, došao je zemo i pobro. Sad je to njihov grad, a ne naš. Što se i može videti iz arhitekture.
    Naime, oni su navikli na nisko ratsinje, krš i zeleniku nekadašnje Krajine.
    Pa, podsvesno žele to ovde da stvore. Beton i nisko rastinje, a drveće sijeku.
    I to je sažet pregleda naših muka i nestajanja u psolednje dve i po decenije.

    Oceni komentar:
    42
    159
  • Dax

    pre 542 dana i 9 sati

    Saglasan sa prethodnim komentarom. Ns je Bosna u malom, nažalost.

    Oceni komentar:
    28
    100
  • David

    pre 541 dan i 20 sati

    Došli odasvud dođoši i doneli svoje, jednostavno da ne objašnjavam a i nema toliko karaktera za pisanje :(

    Oceni komentar:
    19
    78
  • Cvejka

    pre 541 dan i 16 sati

    Zahvaljujem profesorima, posebno profesoru Žoltu.
    Meni je ipak kao starijoj osobi šstrovački najdraži, obzirom da me je još otac učio tome.
    Međutim, ovo sa" brate"zaista para uši na ulici, u kafe ima, i gde god krenete.Tim pre, što je postao i poštapalica pa osim što su mladi bučni, i pozdravljaju se tako u pet minutnih konverzaciji možete čuti na pr.sedamnaest puta izgovoreno "jojoj brate"nemoj brate" vidi brate"daj brate" brateeee..." I tako dalje.Po meni to je siromašenje jezika.Ma

    Oceni komentar:
    2
    73
  • Rea

    pre 539 dana i 20 sati

    Izgurao ga je "đes bolan" novi novosadski jezik :(

    Oceni komentar:
    11
    46
  • Vesna L.

    pre 538 dana i 20 sati

    Na zapadu (Novosadjanka sam koja je otišla tamo odavno) su kod omladine preuzeli brate i još neke izraze. Ja ću iz inata da forsiram gari kad god sam u NS. Nazalost, imaju pravo u komentarima, ne osećam se više kao da sam došla u rodni kraj, strašno šta uradiše od jezika a kamoli grada ovi što su se obahatili od pre 30 godina. Tuga me spopada uvek.

    Oceni komentar:
    14
    50
  • Branko

    pre 515 dana i 50 minuta

    Hvala im sto su došli u NS jer nam je grad konačno grad a ne vojvođanska selendra kakvi smo bili pre 15-30 godina.
    A to gari gde god sam rekao toliko mi je bilo jadno i pederski i uvek sramota.
    Nek se izgubilo u govoru.

    Oceni komentar:
    78
    29
  • Predrag Milošević

    pre 513 dana i 13 sati

    Ništa novo, posebno...
    Bio sam imigrant, večiti dođoš... BG student, 25 god Zapad, i zadnjih 16 god Novi Sad ...
    Otiđite u (istočni) London i vidite koliko njih još uvek govori cockney, ili na University of Zurich koliko njuh govori Schwitzer deutsch... Sine je bilo u BG, sad je eee, brate...
    Nećete dovoljno dugo živeti da dočekate da je Latinski mrtav jezik...
    Meni je nogo simpatičniji Banaćanski, lično... A svi banaćani su takođe dođoši... 20, 50, 70, 100 ili više godina al sve i jebo voz koji

    Oceni komentar:
    4
    15
  • Вера

    pre 513 dana i 13 sati

    Zapitah maločas šta znači "gari", pre nego što sam pročitala ovaj tekst, pa sada znam! Lepi i korisni tekstovi stručnih autora, bilo je zadovoljstvo. Ali jedna mala primedba, neću proveravati u čijem tekstu! "Pežorativno" je prema francuskom izgovoru latinske reči, pa je, dakle, neispravno! Kao što ne govorimo "santimetar" nego "centimetar", treba "pejorativno"!

    Oceni komentar:
    5
    11
  • Ns

    pre 485 dana i 18 sati

    GARI je koliko ja znam bio nadimak nemackog fotografa (zvao se valjda Garik) sa Stranda kojeg su svi novosadjani upoznali jednog davnog leta koje je proveo kod nas i pritom napravio seriju fotografija, medju prvima u ns i one se i dalje cuvaju u nasoj arhivi... Tako je svaki poznanik postao 'gari'. A kako to ne znaju mnogi, kad ih pitas sta to znaci, pokusaju da objasne najlogicnije: drugar - gari... Pozzz za sve iz NS i cuvajte nam grad!

    Oceni komentar:
    4
    5
  • Poreklo Garija

    pre 485 dana i 16 sati

    Ne lupajte. Izraz "Gari" je šatrovačka skraćenica od Drugar ili Druže, a koristili su ga prvobitno Romi, naši drugari iz predgrađa.
    Zatim su novosadski laki kriminalci, šibadžije koje su se družili sa njima, poslovno, usvojili taj izraz.
    Jedno vreme je živeo - ali ZAISTA GA nisu koristili većina Novosađana, već je bio popularan samo i isključivo kod onih koji su želeli da izigravaju mangupe.
    Prevelika je frka oko tog Gari, pored toliko mnogo drugih stvari koje spadaju u identitet Novosađana.

    Oceni komentar:
    2
    17
  • Maksim

    pre 330 dana i 10 sati

    A zašto mladi ne koriste izraz "lupa kao Maksim po diviziji" koji je ljudima od 130 godina toliko drag? Naravno da mladi ne žele da koriste sleng svojih roditelja. To je krindž. "Gari" je reč koju koriste ljudi od 40 i više godina. Kada sam ja bio mlad, bežao sam od slenga svojih roditelja kao đavo od krsta.

    Oceni komentar:
    0
    1