MISOFONIJA: Kad i najtiši zvuk dovodi do ludila

MISOFONIJA: Kad i najtiši zvuk dovodi do ludila

Misofonija (sindrom selektivne osetljivosti na zvuk) je stanje u kojem određeni zvukovi u toj meri izluđuju ljude da u njima izazivaju bes, iritaciju, gađenje ili, u ekstremnim slučajevima, nasilje.

Stanje poznato kao misofonija mnogo je kompleksnije od jednostavne "mržnje prema zvukovima". Zvuk koji izaziva rekaciju varira od osobe do osobe, a oni koji pate osećaju se kao da ih je neko udario u stomak ili da ih je više puta ubola pčela.

Britanski naučnici su otkrili da ovo stanje ima stvarnu biološku osnovu i da je ono mnogo više od razdražljivosti. Skeniranje mozga pokazalo je da ljudi kojima je zvuk žvakanja, disanja ili drugih zvukova nepodnošljiv imaju anomaliju na mozgu, prenosi "B92".

Istraživači s Univerziteta Njukasl su kod ljudi koji pate od misofonije pronašli razliku u frontalnom režnju, što sugeriše da je ovo stanje, prema kojem su medicinski radnici u prošlosti bili skeptični, zaista stvarno.

Takođe su otkrili da osobe koje pate od misofonije doživljavaju ubrzan rad srca i znoje se kada čuju zvukove koji ih iritiraju.

Autori studije navode da je razlog "mehanizam za emocionalnu kontrolu" koji uzrokuje da njihov mozak ubaci u petu brzinu kada čuju iritirajuće zvukove, prenosi "B92".

- Ova studija pokazuje kritične promene na mozgu koje su dokaz da je misofonija pravi poremećaj – rekao je dr Sukbinder Kumar s Instituta za neuronauku Univerziteta u Njukaslu.

Profesor kognitivne psihologije Tim Grifits izrazio je nadu da će ova studija pomoći osobama s ovim poremećajem.

Olana Tensli-Henkok iz Kenta ispričala je da je imala osam godina kada su joj porodični ručkovi postali nepodnošljivi.

- Zvukovi koje su pravli članovi moje porodice tokom jela naterali su me da idem da jedem u svojoj sobi. Mogu to opisati jedino kao osećaj da želim nekoga da ošamarim – rekla je Olana.

Osobe koje imaju misofoniju pokrete gledaju krajičkom oka, a izlivi ljutnje mogu da dolaze i vizuelnom stimulacijom, poput repetitivnih pokreta nogama, telom ili vrpoljenjem. Postoji nekoliko tretmana za ovaj poremaćaj, ali leka nema.

2
0

* Sva polja su obavezna (Preostalo 500 karaktera)

Pošalji fotografiju uz komentar (do 2MB)

Ovaj članak još uvek nije komentarisan