NIKO NEĆE U PROSVETARE: u Novom Sadu za nastavnika hemije prijavio se samo jedan kandidat

NIKO NEĆE U PROSVETARE: u Novom Sadu za nastavnika hemije prijavio se samo jedan kandidat

Nakon ovogodišnjiih održanih prijemnih ispita na fakultetim širom Srbije nije mogao a da ne upadne u oči podatak da se i u 2022. nastavio trend smanjenog interesovanja mladih za studiranje matematike, fizike ili hemije.

Da situacija po ovom pitanju nimalo nije blistava najbolje se vidi po Novom Sadu, gde se ove godine za nastavnika hemije na Prirodno-matematičkom fakultetu prijavio samo jedan kandidat, matematike tri, fizike dva, a biologije neznatno više – četiri, piše Blic.rs.

Pored novosadskog, slična situacija je i na ostalim univerzitetima u našoj zemlji, pa se tako i na beogradskom Univerzitetu za profesora matematike i računarstva prijavilo osam kandidata, za hemiju pet, a a za fiziku četiri, dok ništa bolje nije ni na jugu zemlje, tačnije u okviru niškog univerziteta.

Danak ovakvog stanja najviše plaća prosveta u kojoj već nekoliko godina unazad postoji nedostatak nastavničkog kadra po srpskim školama, te nam upravo nedostaje oko 700 nastavnika matematike, dok su deficitarni i nastavnici informatike, fizike, hemije, ali i stranih jezika.

Dugogodišnji profesor matematike Srđan Ognjanović potvrdio je manjak interesovanja za prirodnim naukama među omladinom u Srbiji i istakao koji su mogući razlozi za takvo stanje u zemlji.

Nastavnici maju sve manje plate, oko 400-500 evra, a sve više obaveza. Takođe, to su teški fakulteti, pa nikome ne pada na pamet da se toliko muči za "smešnu" zaradu. Pored toga, mladi su sada svesni da su IT smerovi perspektivniji, te da rad u toj oblasti danas nudi tri puta veću zaradu, pa se pre odlučuju za fakultete koji nude studije programiranja – objašnjava profesor Ognjanović i ističe kako mnogi budući studenti i ne znaju da se i sa završenom matematikom bez problema mogu baviti i programiranjem, jer je nastavni plan jako sličan, te je i to jedan od razloga zbog kog bez razmišljanja odustaju od matematike.

Pored ovoga, profesor je naveo i moguće načine kojima bismo mogli da podstaknemo mlade da se ponovo zaljube u ovu profesiju, te da je sve, kako ističe, na državi.

Ovakav problem imala je i Finska pre 25 godina, pa ga je rešila na sledeći način - prosvetnim radnicima je povećana plata, dok im je poboljšan i društveni položaj, pa oni tamo sada imaju plate veće od lekara, pravnika. Takođe, i Jugoslavija je početkom 60.ih godina naišla na isti deficit kada je obrazovanje u pitanju, te je tadašnja vlast odlučila da nastavnicima poveća plate, dok su deljeni i stanovi – navodi Ognjanović i dodaje kako se takav sistem, koji je i te kako urodio plodom, održao desetak godina.

Pored matematike i fizike, i svi ostali nastavnički smerovi na fakultetima po Srbiji neće uspeti da popune budžetska mesta koja su obezbeđena, pa će na nekim od takvim ostati i više od 30 slobodnih mesta koja su mogla da budu finansirana od strane države.

Kako je nedavno za medije objasnila prof. Tatjana Pivac, prodekan za nastavu PMF-a u Novom Sadu, na kom je zabeležen poražavajuće mali broj prijava, ovakav negativan trend beleži se poslednjih 5-6 godina, dok su razlozi koje navodi gotovo identični kao i oni koje ističe profesor Srđan Ognjanović.

Razlog su niske plate, ali i opšte situacije u školama. Kada bi se finansijska situacija promenila, da poziv postane cenjeniji i odziv kandidata bi bio veći. Još jedan od razloga je i taj što profesorski smerovi na fakultetima podrazumevaju integrisane studije koje traju pet godina, što je mnogim kandidatima puno – rekla je profesrorka Pivac i doala kako će se u narednoj akreditaciji truditi da se vrati na četiri godine osnovnih studija, plus jedna godina master studija.

Oceni vest:
5
5

* Sva polja su obavezna (Preostalo 500 karaktera)

Pošalji fotografiju uz komentar (do 2MB)
  • Mihailo

    pre 627 dana i 17 sati

    I......sa prosekom iz osnovne 3,85 i on će naravno biti na budžetu i nekom će prenositi znanje. I šta sad?

    Oceni komentar:
    2
    4
  • Ne znači prosek

    pre 627 dana i 13 sati

    Prosek ne znači ništa. Genijalci često imaju loš prosek jer ne slede šine na koje ih postave.
    Ali su u stanju da rađaju rešenja, ideje i savršeno prenose znanje.
    Sa druge strane neke studentkinje dođu do proseka 10,0 preko kreveta.
    I šta sad, one su pouzdani stručnjaci zbog upisane brojke?
    Moje prosek je varirao od 3 do 5, a čitav život pokazujem rezultate i znanje zbog koga me mrze oni koji imaju diplome, ali nemaju znanje.
    A sa treće strane, ovu zemlju vode ljudi sa prosekom 10.

    Oceni komentar:
    1
    12
  • Prolaznik

    pre 627 dana i 41 minut

    Baš sam iznenađen da je u Srbiji Rističevića, Bate-keramičara, Tome Mone, raznih Kebara, AerodrUma, i ostalih "Mortadela", smanjeno interesovanje za prosvetu...

    Oceni komentar:
    0
    10