SKUPLJE STUDIRANJE: U Novom Sadu pet fakulteta "diglo" školarine

SKUPLJE STUDIRANJE: U Novom Sadu pet fakulteta "diglo" školarine

Više fakulteta u Srbiji već je najavilo povećanje školarina u novoj akademskoj godini koja počinje od oktobra. Povećanje će biti od 2.000-3.000 dinara, pa do 50.000 dinara, koliko je najavio Arhitektonski fakultet u Beogradu. Biće to novi udar na džep studenata i njihovih roditelja.

Na Univerzitetu u Beogradu veće školarine za samofinasiurajuće studente najavilo je više fakulteta. Iz rektorata najstarijeg univerzuiteta u Srbiji nismo dobili objedinjene podatke. Tvrde da se ništa ne krije, ali da im još nisu svi fakulteti dostavili predloge, te da neće da izlazi sa pojedinačnim podacima, piše Euronews.rs.

Ono što se zna to je da će Biološki fakultet povećati cene za oko 10 odsto, što znači da će školarina sa postojećih 90.000 dinara biti oko 100.000 dinara. Procentualno slično povećanje najavili su i FON (9,2 odsto) sa 145.500 na 160.000 dinara i Ekonomski fakultet (9,1 odsto) sa 97.175 na 100.000 dinara.  

A da procenti mogu da budu varka, najbolje govori povećanje školarina na Mašinskom fakultetu koji je povećao za 50 odsto i Arhitektonskom fakultetu koji je povećao cene školarina za 20 odsto. Mašinski je sa sadašnjih 72.000 dinara povećao cene na 108.000 dinara, što je povećanje za 36.000 dinara. Sa druge strane Arhitektonski je školarinu za brucoše povećao za 20 odsto, a to je 50.000 dinara, sa 240.000 dinara na 290.000 dinara.


U Novom Sadu pet fakulteta po većim cenama

Na Univerzitetu u Novom Sadu povećanje školarina najavilo je pet od ukupno 14 fakuleta i to za pojedine studijske programe, kao i za jedan program master akademskih studija u okviru Univerzitetskog centra za interdisciplinarne i multidisciplinarne studije i istraživanja - UCIMSI.

Predloge za povećanje školarine na pojedinim studijskim programima najavio je Tehnološki fakultet, gde je na osnovnim akademskim studijama školarina povećana sa 80.000 na 90.000 dinara (za strance sa 3.000 na  3.300 evra). Na master akademskim studijama sa 100.000 dinara cena je povećana na 115.000 dinara (za strance sa 4.000 evra povećana na 4.400 evra). Na specijalističkim studijama školarina je veća za 15.000 dinara, sa 100.000 na 115.000 dinara (za strance sa 4.000 evra na 4.400 evra). Na doktorskim akademskim studijama sa 100.000 cena je otišla na 115.000 dinara (sa 5.000 na 5.500 evra za strance).

Pravni fakultet korigovao je cene školarina za 3.000 dinara, odnosno sa 90.000 na 93.000 dinara, a na master akademskim studijama povećanje je bilo sa 90.000 na 100.000 dinara.

Fakultet tehničkih nauka samo na master strukovnim studijama Inženjerski menadžment - MBA sa 100.000 dinara povećao je na 150.000 dinara. 

Školarine na Ekonomskom fakultetu na osnovnim studijama su povećane sa 96.000 na 108.000 dinara (sa 1900 na 2100 evra za strance), na master studijama sa 102.000 na 114.000 dinara (1900 na 2100 evra za strance), na doktorskim akademskim studijama sa 220.000 na 240.000 dinara (sa 3.000 na 3.300 evra za strance).

Prirodno-matematički fakultet povećao je školarine samo na pojedinim studijskim programima. Za osnovne akademske studije na smeru diplomirani biolog sa 90.750 na 107.690 dinara, diplomirani ekolog sa 90.750 na 107.690 dinara, geoinformatika sa 90.750 na 109.000 dinara, profesor geografije sa 54.450 na 65.500 dinara, turizam, hotelijerstvo, gastronomija, lovni turizam sa 107.690 na 129.500 dinara, matematika sa 54.450 na 96.000 dinara, primenjena matematika sa 54.450 na 96.000 dinara, računarske nauke sa 77. 440 na 118.000 dinara, informacione tehnologije sa 77.400 dinara na 118.000 dinara. 

Interesantno da je na integrisanim studijama na programu – Nastava hemije školarina povećana samo za 250 dinara- sa 90.500 na 90.750 dinara.

Na kojim još fakultetima u drugim gradovima Srbije poskupljuju školarine, pročitajte preko ovog linka.

1
2

* Sva polja su obavezna (Preostalo 500 karaktera)

Pošalji fotografiju uz komentar (do 2MB)
  • Zašto studiranje poskupljuje

    pre 780 dana i 7 sati

    U suštini, sada vlada masovna filozofija studiranja, niko neće da radi. Osobine generacije Z su da stalno traži bolje plaćene poslove, ni ne pokušavajući da se dokaže u radu ili postigne neke rezultate. Primamo 25.000 stranaca godišnje sa uredno izdatim radnim dozvolama - jer neko treba i da radi. Ne mogu svi da sede po kancelarijama, piju kafu i rakiju, bistre internet ili rade od kuće. Neko mora zaista i da uradi nešto. A menadžeri i svi ostali nazivi za mahom neradnike to nisu.Biće i skuplje.

    Oceni komentar:
    3
    4