U novosadskom porodilištu svake godine se rodi, u proseku, između 160 i 170 pari blizanaca, a u desetak porođaja budu rođene trojke.
Najčešće su to deca začeta u postupku vantelesne oplodnje, a roditelji su na njih čekali godinama. Međutim, zbog godina majke i drugih faktora, svaka od tih trudnoća smatra se rizičnom i zahteva češće kontrole, a ako je moguće i planiranje porođaja.
– Sama trudnoća je atak na organizam, a kada majka nosi dvoje dece, onda je to dvostruki atak. Rizik u ovim trudnoćama je i mogućnost prevremenog porođaja, zatim rađanje nezrele dece, kao i dece koja posle rođenja u većem procentu zahtevaju duži boravak u porodilištu, nego kod dece koja su rođena u jednoplodnim trudnoćama - kaže za "Dnevnik" upravnik Klinike za ginekologiju i akušerstvo Kliničkog centra Vojvodine dr Dragan Stajić.
Od ukupnog broja dece začete u postupku vantelesne oplodnje oko 30 odsto su blizanci. Dr Stajić kaže da se dešava i da se blizanci dobijaju prirodnim začećem, a kod tih trudnica se uvek beleži pojava blizanačkih trudnoća u porodici.
– U razgovoru sa ženama koje su spontano začele gemelarnu trudnoću uvek se utvrdi da postoji genetski osnov za to, jer neko u porodici već ima blizance - navodi Stajić.
Žene koje imaju višeplodne trudnoće češće posećuju lekare tokom trudnoće, idu na bolovanja, dobijaju terapije, često moraju da budu na održavanju trudnoće i leže. Na lekaru je da prepozna koja je trudnoća zaista rizična. Trudnice koje začnu iz ciklusa vantelesne oplodnje, najčešće su starije i imaju više od 30, a neretko i više od 40 godina.
Ostatak vesti pročitajte ovde.
Ovaj članak još uvek nije komentarisan