NOVOSAĐANI: "Ako pogledamo rezultate, zaključićemo da su naši istraživači mađioničari"

NOVOSAĐANI: "Ako pogledamo rezultate, zaključićemo da su naši istraživači mađioničari"

Pred manifestaciju "Noć istraživača", koja će se u našem gradu održati 29. septembra, u rubrici "Novosađani" vam u poslednjih mesec dana predstavljamo devet istraživačkih timova koje sačinjavaju naši sugrađani – vredni naučnici koji se bave temama i problemima od značaja za širu javnost.

Istraživačku grupu za kristalografiju čine dr Olivera Klisurić, vanredni profesor Departmana za fiziku, dr Marko Rodić i dr Mirjana Radanović, docenti Departmana za hemiju, biohemiju i zaštitu životne sredine Prirodno-matematičkog fakulteta u Novom Sadu.

U razgovoru za našu redakciju, Mirjana Radanović objašnjava da se kristalografi bave određivanjem i analizom strukturnih karakteristika različitih hemijskih jedinjenja, od kojih se kao najatraktivniji izdvajaju potencijalni citostatici i drugi lekovi, steroidi, antioksidansi, optički materijali, katalizatori i slično. Uz pomoć X-zraka koji bivaju "raspršeni" na atomima nekog kristala, ovi istraživači dobijaju informacije na osnovu kojih stvaraju sliku prostornog rasporeda atoma u kristalu, tj. njegovu strukturu.

- Ova oblast je posebno interesantna zato što analiziramo jedinjenja potencijalno veoma korisna, ne samo sada, nego i ubuduće. Mnogo istraživača učestvuje u dizajnu potencijalno biološki aktivnih molekula. Od ovih molekula jako mali broj dođe do kliničkog ispitivanja, a još manji postane lek. Ali niko ne može da tvrdi da to jednog dana neće biti baš naš molekul – kaže Mirjana.


Sagovornica portala mojnovisad.com osvrnula se i na to zašto se neko opredeljuje za poziv istraživača.

- Zapravo smo svi nekad bili istraživači – rastavljali igračke da vidimo od čega su napravljene, proučavali insekte, biljke, hranu, postavljali roditeljima teška pitanja poput “zašto mora da padne mrak, šta je to duga, kako to da je krv crvena, a vene plave”. Jedina razlika je što smo mi ovaj duh zadržali i kada smo odrasli, ali su pitanja postala konkretnija i usmerena na jednu oblast – rekla je Radanovićeva.

Na pitanje gde smo mi u odnosu na svetska istraživanja iz pomenutih oblasti, Mirjana odgovara da je poražavajuće kada se porede sredstva koja se kod nas izdvajaju za nauku sa sredstvima koja dobijaju istraživači u svetskim istraživačkim centrima.

- Ipak, ako pogledamo rezultate zaključićemo da su naši istraživači mađioničari. Šalim se, naravno, ali drago mi je da i pored, u većini slučajeva, loših materijalnih uslova, uspevamo da se bavimo aktuelnim temama i publikujemo rezultate u vrhunskim međunarodnim časopisima. Zamislite šta bi sve istraživači u Srbiji postigli u nekim boljim uslovima – kaže Mirjana.

Kada su u pitanju praktične primene i rezultati, Radanović kaže da je danas posebno interesantno dizajniranje novih lekova, koji će biti aktivniji i sigurniji za upotrebu od onih koji se trenutno koriste.

- Na osnovu strukturne analize možemo da zaključimo šta je to što ometa, ili ide u korist primeni nekog jedinjenja kao leka, te da planiramo sintezu pogodnijih, dok ne nađemo optimalno rešenje. Naravno, ovo se ne odnosi samo na lekove, jer jedinjenja koja ispitujemo mogu biti značajni kao katalizatori, senzori, analitički reagensi itd. Zapravo, možda mi sintetišemo i analiziramo jedinjenje sa jednim ciljem, a ono može da se ostvari u nekoj drugoj oblasti. Primera radi, mi smo u početku sintetisali i određivali strukturu jedinjenja kako bismo ispitivali njihovu primenu u medicini. Sasvim iznenada, ukazala nam se mogućnost da ispitamo njihove optičke osobine i mogućnost primene ovih jedinjenja u oblasti OLED materijala. Rezultatima smo bili oduševljeni, a jedno od tih jedinjenja na putu je da dobije direktnu primenu u industriji. Zato su fundamentalna ispitivanja uvek interesantna, jer nemaju kraj – objašnjava Mirjana.


Kristalografi (l-d): doc. dr Marko Rodić, prof. dr Olivera Klisurić, prof. emeritus Vukadin Leovac, prof. dr Srđan Rakić, Mr Stevan Jankov, Dr Miroslav Cvetinov, prof. dr Maja Stojanović, doc. dr Mirjana Radanović, prof. dr Agneš Kapor, prof. dr Edvard Petri


Na Prirodno-matematičkom fakultetu se određivanje strukture na monokristalu obavlja na Difraktometru Gemini S, koji može koristiti zračenje dve talasne dužine.

- Za desetak godina, koliko posedujemo ovaj uređaj, grupa je objavila preko sto radova u vodećim međunarodnim časopisima. Ako uzmemo u obzir da je ovo jedini ovakav uređaj u Srbiji, te da problem održavanja uređaja nije rešen, jasno je da obučavanje novog kadra predstavlja veliki problem. Veoma smo zadovoljni svojim učinkom, ali uz malo veću materijalnu pomoć mogli bismo mnogo više – kaže Mirjana.

Najlepše u istraživačkom radu jeste neizvesnost koju on nosi.

- Kada dobijete neki neočekivan rezultat, sledi bezbroj pitanja kako i zašto. Upravo u tome je čar eksperimenta. U toku izrade doktorske teze dobila sam jedan rezultat koji me je prilično razočarao. Nije nastalo jedinjenje koje sam očekivala, pa sam taj rezultat smatrala skoro pa neuspehom. Ipak, prilikom kasnijih ispitivanja se ispostavilo da je to moj najsjajniji rezultat, koji je pokazao veoma jaku fotoluminescenciju, a kasnije se ustanovilo da je veoma dobar za primenu u oblasti PLED materijala. Danas sam na to jedinjenje najponosnija – rekla je Radanovićeva.

Ova naučna radnica budućim kolegama poručuje da posao istraživača nije lak, niti omogućava da se brzo obogate.

- Ipak, probudiće u vama kreativnost i želju za stalnim napretkom. Uslovi nisu idealni, ali ako se potrudimo, približićemo se svom cilju. Možda treba malo više “mozganja” nego u inostranstvu, ali mi smo na to navikli i upravo po tome se i razlikujemo od ostalih – kaže na kraju razgovora za naš portal Mirjana Radanović.

Oceni vest:
5
1

* Sva polja su obavezna (Preostalo 500 karaktera)

Pošalji fotografiju uz komentar (do 2MB)
  • Mlađa

    pre 2386 dana i 16 sati

    Videla Cveta da se Daško potkiva pa i ona digla nogu.

    Oceni komentar:
    0
    0