ĐE IDE NOVI SAD – Slučaj "Soliter": Sve je lako kada pola građana jedva preživljava

ĐE IDE NOVI SAD – Slučaj "Soliter": Sve je lako kada pola građana jedva preživljava

ŠESNAESTI UGAO: Može li se o slučaju "famozni soliter iz Narodnih heroja" govoriti iz još nekog ugla, a ne "protiv" ili "za". Može li se odgovoriti na suštinsko pitanje, zašto nam se ovaj slučaj događa, kako je to grad koji se ponosio svojim nasleđem dospeo do toga da se sa njim sprdaju na regionalnim portalima i najsuštinskije (mada ova komparacija nije dozvoljena) – Zna li, bre, neko, gde Novi Sad ide u arhitektonskom i urbanističkom smislu?

Naivni bi vam rekli – može, naravno! Pogledajte važeći Generalni i detaljne urbanističke planove i sve će vam se kasti. Jeste! Samo što, ipak, nije! A zašto nije? Pa jednostavno zato, što ako malo pogledate šta je gradski parlament radio poslednjih godina, ispostaviće se da dobar deo vremena proveo donoseći upravo izmene već postojećih urbanističkih planova. A, šta to znači? Znači da se planovi menjaju kako kome padne na pamet. Odnosno, kako koji investitor izrazi želju. Da stvari malo predimenzioniramo – ako nekome padne na pamet da bi “poslovno-stambeni objekat spratnosti P+25+P" u Dunavskom parku bio odlična ideja, uz podnet zahtev za promenu namene i urbanističkog plana, potrebna mu je podrška gradonačelnika i gradske uprave i većine u gradskom parlamentu, pa da se posao decenije i napravi. A šta ćemo sa odbornicima, možda se ovi “predstavnici građana“ usprotive? Ma hajte molim vas – probajte da nađete slučaj kada je vladajuća većina odbila predlog koji joj je serviran iz Gradskog veća. Nema! Dogovor kuću gradi – ili “poslovno-stambeni objekat“. A zaštita države, bilo da je reč o vrednom objektu ili prirodnom dobru? Ma lako ćemo za to! Ukratko, ljudi – Ne valja nam sistem.

Ako nije u centru centra – kao da nije!

Oni malo stariji setiće se da je bilo planirano da se Novi Sad širi na sremsku stranu, ali se, kao što se vidi, proširio uglavnom na potez prema Veterniku i Futogu, ali to je druga priča. Logično bi bilo i da su Bulevar oslobođenja, a sada i Bulevar Evrope, preuzeli funkciju poslovnog centra Novog Sada, a ne da se on uporno “nabija“ u staro jezgro grada. Ali to je tek treća priča.

Ipak, vratimo se čuvenom soliteru, otkuda sada toliko buke – protesti, večeri poezije, posete političara, vanredne press konferencije, međustranačke optužbe i rat saopštenjima? Pa ljudi, izbori su. I od vas se očekuje da se opredelite između toga da je soliter “odlična investiciona prilika za sve građane“, i da će spomenik biti vraćen i još stariji nego što je bio, ili da je ovde reč o “divljačkom uništavanju kulturnog nasleđa“. Kada bi Novosađani zaista tako percipirali ovaj incident, bilo bi logično da se u ovom momentu na spornoj lokaciji okupljaju na hiljade građana da izraze svoj protest ili podršku. A to se ne dešava. Zašto? E, tu je odgovor na pitanje zašto nam se ovakve stvari dešavaju. Zato što u ovom momentu bar polovina građana Novog Sada ima na umu samo jedno. Kako da sa tridesetak hiljada nekih primanja, poplaća sve račune i prehrani porodicu. Druga polovina je zadovoljna što ima i za jedno i za drugo i neće da talasa, jer, možda se ispostavi da nisu na pravoj strani, pa onda ko zna... A izgled grada? Ma koga briga za to. Takvim stvarima mogu da se bave građani u državama gde se živi pristojno pa još ima vremena da se bavi i kulturom, arhitekturom, ambijentom, nasleđem ... I sve dok je to tako, gradski oci mogu da budu mirni, donosili ovakve ili onakve odluke, verovatnoća da će snositi konsekvence je minimalna.

A, javni konkurs, pa da vidimo!

Potvrda ove teze je što je čak i Društvu arhitekata Novog Sada trebalo više meseci da se zvanično oglasi po ovom pitanju. Tek nakon reakcije medija i dizanja halabuke, arhitekte sada od gradonačelnika zahtevaju da se ponovo pokrene postupak izmena i dopuna Plana generalne regulacije i pratećeg Plana detaljne regulacije vezanih za ovu lokaciju, kako bi se kroz dijalog i na osnovu stručnih načela i javnog interesa došlo do adekvatnih urbanističkih parametara. Kao i da se u novi plan unese obaveza raspisivanja javnog arhitektonskog konkursa za objekat koji bi se gradio na toj lokaciji i da se do okončanja ovih procesa stopiraju svi građevinski radovi na toj lokaciji.

Niko nikom neće da se zameri, a para vrti ...

Otvorenije za razgovor bile su Maja Kovačević i Marija Jovanović iz mlađe generacije novosadskih arhitekata sa internacionalnim iskustvom. Sa njima smo pokušali da za portal mojnovisad.com nađemo odgovore na neka od pitanja koja postavlja slučaj “Soliter u Narodnih heroja“.

Dakle, zna li iko gde Novi Sad ide u arhitektonskom i urbanističkom smislu?

- Da je stručna kritika glasnija i da je ambicija investitora za prepoznatljivišću i isplativošću regulisana oštrijim kaznama, da država čuva ono što joj je ostavljeno u nasleđe i da ''pare ne vrte, gde burgija neće'', pitanje ZNA LI IKO GDE IDE NOVI SAD U ARHITEKTONSKOM I URBANISTIČKOM SMISLU, ne bi ni bilo postavljeno, jer bi odgovor bio vrlo jasan. Najlakše je srušiti neki objekat i na tom mestu podići novi mnogo “lepši, moderniji, u trendu”. No, kroz nekoliko decenija takvom gradnjom ćemo doći do situacije da nam je čitav grad “ukrašen” objektima koji podsećaju na igru lego kockica. U zemljama gde se strogo poštuju regulative i gde su mere vrlo jasno definisane, izgledom grada u arhitektonskom i urbanističkom smislu i njegovim daljim tokom, bave se, između ostalih, urbanisti, arhitekte i konzervatori, kažu naše sagovornice.

 
A, da li izgled Novog Sada diktiraju stručni ljudi, urbanisti i arhitekte, ili želje investitora?

- Odgovornost za ovakvo stanje arhitekture Novog Sada podeljena između gradskih vlasti i stručnih lica, jer stručna lica ne žele da se zamere vlasti, a vlast ne želi da se zameri investitoru radi sopstvenog profita. Dakle, zaključak jeste da se Novi Sad kreće u začaranom krugu u kome jači pobeđuje, uprskos činjenici da urbanističko planiranje služi da bi se investitori njemu prilagođavali i gradili u okviru zadatih parametara. Ovih dana je aktuelno pitanje gradnje solitera od 13 etaža u centru grada na čijem primeru se dokazuje pomenuta tvrdnja da Novi Sad više osluškuje želje investitora nego stručna lica koja se ovim pitanjima bave mnogo studioznije i sagledavaju situaciju sa više različitih nivoa koji su bitni za stvaranje budućeg kulturnog i graditeljskog nasleđa, objašnjavaju Maja i Marija.

Tačno je da je grad živ i da mora da se menja, tačno je i da sve staro nije nužno vredno čuvanja, tačno je i da sve novo nije nužno ružno, ali gde treba povući crtu?

- Početkom XX veka, nakon velikih ratnih razaranja, kako bi se očuvalo preostalo kulturno i graditeljsko nasleđe u Srbiju se uvodi regulativa u arhitekturu interpolacija koja definiše osnovne mere “šta se sme, a šta ne sme raditi prilikom projektovanja novog objekta u postojeći urbani kontekst”. Nova arhitektura treba da odgovori prostoru na kojem se gradi i tradiciji koja je okružuje, a da pri tome bude u vezi sa savremenim čovekom zbog koga se gradi. Niko ne osporava gradnju modernih objekata jer čovek mora da oseti napredak i život u savremenom svetu, ali je projektu potrebno pristupiti obzirnije uvažavajući zakonske regulative. Stručna lica, arhitekte, urbanisti i konzervatori, trebaju  podvući crtu i naći balans između urbanog konteksta, kulturnog nasleđa, savremenog čoveka i investitora. Da bi se graditeljsko nasleđe očuvalo nije dovoljno samo sačuvati urbanističku celinu u izvornom obliku, potrebno je raditi na njihovom razvitku jer upravo on predstavlja budući kulturni identitet. Izgradnja novog objekta kod ljudi treba da izazove reakciju kao da se oduvek nalazi baš tu, što pretpostavljamo da neće biti slučaj sa novim soliterom koji će narušiti postojeći ambijent centra grada. Ovim objektom bi se zgrada Pošte u potpunosti degradirala u svom prostornom i kompozicionom smislu i izgubila bi ulogu prostornog repera koju decenijama ima, čime bi Bulevar Mihajla Pupina vizuelno izgubio svoj sinhronizovani sklad, sve zbog uticaja “viših sila” kojima nemamo snage da se odupremo. Soliter će se posmatrati kao veštačka tvorevina neprirodno umetnuta u ambijentalnu sredinu ugla dve ulice koje imaju drugačiji duh i drugačiji pravac. Rušenje stare Jermenske ckve, pedesetih godina prošlog veka, predstavlja simbol uništavanja kulturnog nasleđa i sa današnje tačke gledišta deluje i uzaludno, jer grad ponovo čini istu grešku pod dejstvom kapitalista radi gradnje neke savremene arhitekture koja nastaje kao posledica investitorskog urbanizma, smatraju naše sagovornice.

USPEŠNI SPOJEVI STAROG I NOVOG: Da uspešan dijalog između starog i novog nije neizvodljiv, govore mnogi primeri u svetu i kod nas. Poslovna višespratnica u Takovskoj ulici u Beogradu je pristojan primer interpolacije novog objekta u postojeću celinu. Terra Panonica u Mokrinu, iako je u ruralnoj celini, predstavlja uspešan primer modernog objekta koji je odgovorio uslovima banatskog sela. Zagrebački Ban Centar predstavlja odličan primer iz regiona, koji se nalazi u neposrednog blizini glavnog trga i katedrale i koji je na vrlo moderan način odgovorio uslovima urbanog konteksta. U svetu je primera mnogo više, neki od njih su Javna biblioteka u Landauu (Nemačka), Gradska kuća El Puerto de Santa Maria u Kadizu (Španija), South place hotel u Londonu, DZ Bank building u Berlinu (slika dole), Bank of England u Londonu, Harbor City u Hamburgu, Škola umetnosti u Glasgovu i mnogi drugi, podsećaju Maja Kovačević i Marija Jovanović.

29
2

* Sva polja su obavezna (Preostalo 500 karaktera)

Pošalji fotografiju uz komentar (do 2MB)
  • Bora

    pre 3238 dana i 20 sati

    Odličan tekst. Bravo !!!

    Oceni komentar:
    0
    15
  • Boki

    pre 3238 dana i 17 sati

    Super je tekst ali nece promenuti nista. Prestadoh da se nerviram jer odavno glasam za manje zlo ali ipak zlo i shvatih da su svi oni isti. Svi oni su na jednoj strani a mi na drugoj.
    Zao mi samo onih jadnika koji se daju zavesti i rmbaciti od vrata do vrata i po standovima za lopove i prodavce magle iz svih politickih opcija.
    Sto pre progledate lakse ce vam biti.

    Oceni komentar:
    0
    9
  • Summy Morthen

    pre 3238 dana i 7 sati

    Pre svega, treba obratiti paznju na sam izgled, funkcionalnost i oronulost, ovih objkata u Novom Sadu. Fasade otpadaju i predstavljaju opasnost za gradjane, ti objekti se urusavajau i propadaju, a da li ce ikada doziveti da imaju neku adekvatnu namenu? Novosadjani se nisu bunili ni kada je strana privatna banka bila u toj zgradi, ni kada su od parcele pored napravili neuslovan parking, ni kada je fasada na zgradi preko puta sredjivana. Ko se seca koliko dugo je ta fasada radjena i koliko dugo je na trotoaru bila postavljena skalamerija od skele? Novosadjani cute i kada je bunar zelja u sklopu Trga Mladenaca zatrpan smecem i bukvalno smrdi i siri zarazu. Novosadjani nisu pokazali doslednost u ovom pitanju, neko ih pokrene i hajdemo...A da li je bolje resenje Status Quo?
    Starinske zgrade, zasticene zakonom propadaju i propadaju do momenta kada sanacija vise nece biti moguca, a Novosadjani cute. Ovo ne treba pripisivati samo trenutnoj vlasti, to traje vec duzi period vremena. Stranke se na vlasti menjaju, to da, ali isti ljudi sede u kancelarijama, urbanizma, ziga, itd. Isti strucnjaci godinama zapostavljaju svoj posao.
    I na kraju jos jedno pitanje, sta je stvarno Novom Sadu potrebnije? Jedna urusena, na zalost ruzna, prazna i ne funkcinalna zgrada, ili jedna velika nova, zamisljena kao poslovna zgrada. Ja se izvinjavam mozda nisam esteta, ali za mene je lepo ono sto je funkcionalno. Sto se centra NS-a tice i cinjenice da ga pretvaraju u poslovni centar...kako rece pisac ovih redova gore??? Pa to je vec gotova prica. Jeste ranije vlasti su u taj centar nacickale svakakve butike, pa je cak i kineska radnja postojala u strogom centru starinskom jezgru NS-a, zatim poslasticarnice, kafici, pabovi i sl. a, jos posle poslovni prostor u starinskom jezgru Novoga Sada je ustupljen bankama i strankama! Zar cudi onda teznja biznismena da se pozicioniraju tu negde? Ta transformacija je vec uradjena, odavno. Dakle sta je Novom Sadu sada potrebnije. Moramo sada misliti na sebe, jer ako tako ne budemo razmisljali, buducnost nam nije garantovana. Sta je u ovom slucaju progres? Meni se cini, da ovde i nije pitanje, sta i gde, nego ko , sa kim, sa cim i sta. A Novosadjani,.... Ponovo izmanipulisani. U prilogu saljem i fotografiju, kuce pod zastitom muzeja, grada Novog Sada, lepo se vidi, kuca je na prodaju, a i vidi se u kako losem stanju je sama kuca. O kakvoj tu zastiti i brizi moze da se prica? Ko zeli moze da se licno uveri, samo neka proseta Temerinskom ulicom.

    Oceni komentar:
    16
    10
  • Dejan

    pre 3237 dana i 3 sata

    Ne napadajte DaNS bez osnova. Tek prije nekih mjesec dana su na celo dosli mladi ljudi koji zele nesto da urade, i oni su ti koji su reagovali. Godinama unazad je DaNS bio pod opsadom poltrona i saradnika rezima.

    Oceni komentar:
    2
    2
  • COBRA

    pre 3234 dana i 20 sati

    da i ja cu se pridruziti i reci bravo!!!! za tekst koji recito govori kakvi smo mi novosadjani, pa kupili nas neki "bogati ljudi" a zamislite samo sta se sve radilo od '90 godina pa do danas? pola grada je izgradjeno nelegalno jel su investitori FINANSIRALI STRANKE KOJE SU TADA BILE NA VLASTI, a i inspekcija gradjevinska je "zmurila"i uzimala pare da bi cutala? mozda je ovaj znak pitanja stavljen na pogresno mesto, ma nije sve je to ziva istina i pred nasim ocima da ne kazem nosevima se sve dogadjalo, pa sta smo uradili? NISTA............. a ko bi bio spreman da nesto uradi ozbiljnije kada za neki pogresan gesta moze odleteti sa posla naravno svi smo nekako utonuli u neku brigu o sebi i nista oko nas ne vidimo vec samo kada nas DIREKTNO POGODI.............pa evo jednog primera iz GSP-A pogledajte penzionersku pokaznu godisnju kartu, i sta ce te videti.....svi vasi licni podatci da slikom kao da pokazujete LICNU KARTU a ne pokaznu soferima, ma molim vas sta ce na pokaznoj vas-nas JMBG? ja ne mogu da verujem da niko od nadleznih nije reagovao?.......pa tako nam se i sve ostalo dogadja hteli mi to ili ne...
    nemam komentar na sve ovo sto se u gradu radi

    Oceni komentar:
    1
    4
  • Panta

    pre 2528 dana i 19 sati

    Interesantno. Novi Sad je arhitektonski potpuno unisten u zadnjih dvadeset godina. Izgleda da je nikome nije smetalo dok su se gradile zgrade na posedima srusenih avlija, koje su nicale uz sam ivicnjak, bez zeline povrsine, bez podzemnih parkinga ili bilo cega sto bi imalo smisla. Zar vam ne smeta unistenje sportskih pored stadiona Vojvodine, kako bi se izgradio objekat koji nema nikakvog smisla? Ovaj novi objekat u samom centru, bi verovatno trebao da se modifikuje kako bi postao vise neutralan. Ali on u sebi nosi nesto novo sto je u skladu sa svetskiim standardima.

    Oceni komentar:
    0
    1