Dvojica zaposlenih u Institutu za ratarstvo i povrtarstvo tužila direktorku za mobing

Dvojica zaposlenih u Institutu za ratarstvo i povrtarstvo tužila direktorku za mobing

Protiv direktorke Instituta za ratarstvo i povrtarstvo u Novom Sadu, Svetlane Balešević Tubić, dvojica zaposlenih sa naučnim zvanjima, Živko Ćurčić i Petar Mitrović, podneli su Višem sudu tužbu radi sprečavanja zlostavljanja na radu, jer tvrde da im rukovodstvo te institucije ugrožava i blokira istraživanja.

Tužba je podneta nakon bezuspešne medijacije u kojoj su obe strane ostale na prvobitnim stavovima – poslovodstvo smatra kako nije u interesu Instituta da odobri svojim zaposlenima rad na istraživanjima koja se finansiraju preko Fonda za nauku, Evropske banke za obnovu i razvoj ili u međunarodnim projektima, kao ni ona u kojima naučnici te ustanove rade na multidisciplinarnim projektima po pozivu kolega iz drugih naučnih ustanova, piše "Danas".

Prema ugovoru o radu, posao naučnih saradnika je i da pišu projekte. Međutim, poslovodstvo ne daje saglasnost za učešće tih projekata na konkursima čak ni kod državnih fondova, sa obrazloženjem da institucija nema za to interes. Ako nemate projekte, ako vam se ne dozvoljava da učestvujete na konkursima, nema ni napredovanja u zvanjima, a onda neko uvek može da vam kaže kako ne radite svoj posao – kaže Ćurčić.

On podseća da je on prvi u svetu otkrio novu vrstu bakterije, patogen koji izaziva pojavu gumenastog korena i trulež šećerne repe.

To otkriće objavljeno je u međunarodnim publikacijama, ali kada sam hteo da nastavim rad, da eventualno pronađemo način za suzbijanje te štetočine, program šećerne repe, koji je u našem Institutu razvijan više od šest decenija, ugašen je početkom oktobra. Umesto njega je kao nacionalni interes proglašeno istraživanje biljaka poput šafranika, slačice, lanika i uljane rotkve, kultura koje se u Srbiji ili uopšte ne gaje, ili su njima zasađene minorne površine – kaže Ćurčić za "Danas" i dodaje da je od čitavog programa istraživanja šećerne repe ostao samo jedan međunarodni projekat koji se do kraja 2021. radi zajedno sa Belorusijom.


On naglašava da se pod šećernom repom sada nalazi oko 40.000 hektara i da su pre dve godine, upravo zbog truleži korena, ratari pretrpeli štetu od oko 30 miliona evra.

I fitopatolog Petar Mitrović, viši naučni saradnik u Institutu, pridružio se tužbi za mobing jer ne samo da mu nije plaćen objavljeni rad u naučnom časopisu, kako je to propisano pravilnicima ustanove, nego nije dobio ni neophodan potpis da sa kolegama iz drugih instituta učestvuje na konkursu Fonda za nauku.

Novosadski Institut je zaključio da ne postoji interes za izučavanjem te teme a reč je karantinskim patogenima kod krompira koji su počeli da se šire na druge vrste, soju, papriku, kupusnjače, slačicu.

Sa kojim su se još problemima susretali zaposleni u ovom Institutu, na koja pitanja nije odgovoreno novinarima "Danasa" i šta je ova ustanova tražila od Branka Ružića, pročitajte OVDE.

8
0

* Sva polja su obavezna (Preostalo 500 karaktera)

Pošalji fotografiju uz komentar (do 2MB)

Ovaj članak još uvek nije komentarisan