Evo kolika će vam biti penzija ako ste prijavljeni na "minimalac"

Evo kolika će vam biti penzija ako ste prijavljeni na "minimalac"

Nakon brojnih promena zakona i računanja iznosa penzije, čini se da smo samo još više zbunjeni.

Suština je u godinama radnog staža i u visini primanja tokom rada, a "Blic" prenosi nekoliko najčešćih primera.

Penzija sa 40 godina radnog staža

Prema računici koju je Fiskalni savet nedavno uradio za "Blic Biznis", svi koji su 40 godina radili za minimalac (koji od 1. januara iznosi 40.020 dinara) danas mogu da računaju na penziju od 23.596 dinara.

Ipak, potrebno je istaći da je najveći faktor, pored radnog staža, sama visina primanja i od nje najviše zavise vaša primanja u starosti.

Za one koji su 40 godina zarađivali više od minimalne zarade i platu od oko 50.000 dinara mesečno penzija bi bila 29.495 dinara. One koji su zarađivali 70.000 dinara sledovala bi penzija od 41.290 dinara, dok za zaradu od 90.000 dinara može da se očekuje penzija od 53.090 dinara.

Oni koji su radili za minimalac tako mogu očekivati i najmanju penziju, minimalac su najčešće imali tokom rada trgovci, krojači, ugostitelji.. pomoćni radnici u proizvodnji, radnici u poljoprivredi...

Penzija sa 15 godina radnog staža

Zvanično, minimalni broj godina radnog staža za odlazak u penziju je 15 godina. Tako, prema zvaničnoj računici, ako je neko radio 15 godina, i u tom periodu bio prijavljen na platu u visini ovogodišnjeg minimalca, u starosti ga očekuju primanja u iznosu od 8.848 dinara

Penzija sa 20 godina radnog staža

Prema zvaničnoj računici, ako je neko radio 20 godina i bio prijavljen na platu u visini ovogodišnje minimalne zarade, u starosti ga očekuje nešto više od 100 evra mesečno, tj. – tačno 11.862 dinara.

FORMULA

Formula za izračunavanje nije nimalo jednostavna ali je suština u tome da što je veća plata tokom radnog staža, to je veća i penzija. Visina penzije, praktično, je jednaka proizvodu ličnog i opšteg boda. Da bismo došli do ličnog boda, moramo da izračunamo lični koeficijent. Do njega dolazimo kada svaku našu godišnju zaradu podelimo sa prosečnim republičkim zaradama u odgovarajućim godinama, a onda zbir dobijenih iznosa podelimo sa godinama staža.

Od 1. 1. 1970. do 2002. godine zarada se uzima u neto iznosu, a od 2003. u bruto iznosu. Kad znamo koliki nam je koeficijent, njega množimo sa godinama staža i dobijamo lični bod. Na kraju dobijeni iznos pomnožimo sa opštim bodom koji od januara 2023. iznosi 1.111,25 dinara.

5
2

* Sva polja su obavezna (Preostalo 500 karaktera)

Pošalji fotografiju uz komentar (do 2MB)
  • Na osnovu članka u Kuriru od 15.04.2023

    pre 699 dana i 21 sat

    Uslov za navedene podatke je da budući penzioner bude živ. Odnosno da povezanost vlasti s novim svetkim poretkom i poslušnost ne bude takva, da se penzioni limiti i obaveza rada ne pomera svakih 4-5 godina za 2 godine.
    Kao što sada imamo predlog u Skupštini, da se radi do 67-me godine obavezno.
    Dakle, sad im nije dovoljno ni 65.
    Ko nam garantuje da neki novi premijer neće gurati za 2 godine limit od 70 ili 72 godine?
    Da li to dobijamo novi oblik robovlasništva? Gde je robovlasnik država.

    Oceni komentar:
    1
    15
  • Link 2 o temi

    pre 699 dana i 19 sati

    Dodajmo na ovo još i današnji članak...
    https://www.blic.rs/biznis/moj-novcanik/evo-sa-koliko-godina-se-ide-u-penziju-sirom-evrope/wb9ze5g

    Oceni komentar:
    0
    3
  • Milorad Stojkić

    pre 699 dana i 11 sati

    penzija 50-54% redovne plate kako god i po kojoj god formuli računate PIO fond je država poslodavac/robovlasnik i njemu je u interesu što manje da dobiješ isplatu kad to ukapirate biće mnogo lakše BUT (ali) to neće i ne može biti nikako dovoljno. Pebnziner nema više 35 godina da nešto finansijski uradi za sebe a sadašnja generacija ne radi stalni posao ili su pobegli u inostranstvo ili free lancer koji ne plaća porez ima tu još nekoliko stvari ali nema mesta za pisanje

    Oceni komentar:
    0
    3