Kako je skela Beočin - Futog postala nezaobilazna saobraćajnica u ovom delu Vojvodine

Kako je skela Beočin - Futog postala nezaobilazna saobraćajnica u ovom delu Vojvodine

Počela je sa radom sada već davne 2003. godine u doba kada Novi Sad nijedan most nije povezivao sa sremskom obalom. Skoro 15 godina kasnije, beočinska skela i dalje je jedina redovna i funkcionalna poveznica između Srema i Bačke u potezu od 45 kilometara koji dele novosadski Most Slobode i most Ilok - Bačka Palanka na graničnom prelazu sa Hrvatskom. Da sve bude interesantnije, skela se od samog starta nalazi u privatnom vlasništvu porodice Mihajlović iz Banoštora.

Skelu koja rečnim putem povezuje Beočin i Futog pokrenuo je kapetan Đuro Mihajlović sa sinom Nikolom.

Tadašnju platformu gurao je remorker “Neptun”, a otvaranje skele predstavljalo je ogromno olakšanje za građane regiona, najviše za Beočince koji su čvrsto vezani za Novi Sad i okolinu. “Neptun” je nakon nekoliko godina nasledio “Pletvar”, dok brodić “Ljubić” služi kao zamena u pojedinim situacijama.

Isto tako, danas za glavnim kormilom sedi sin Nikola, a mesto drugog skeledžije zauzeo je njegov brat Živko. Uz njih, na skeli rade još dva pomoćnika koji navigiraju automibile pri ukrcavanju, privezuju skelu pri dolasku na obalu i naplaćuju prevoz putnicima. Stari skeledžija danas se najviše vozi skelom iz zadovoljstva, a u izuzetnim slučajevima spreman je da zasuče rukave i pomogne sinovima kada ima puno posla.

 

 

Redovni putnici (a ima mnogo onih koji na ovaj način svakodnevno idu na posao) potvrdiće vam da se na skelu uvek može osloniti. Satnica je jasna: polasci iz Beočina kreću na pun sat, a iz Futoga na svakih pola sata. To znači minimum 18 vožnji dnevno tokom hladnih dana, a skoro duplo više na leto. Uz sve to, skela ima samo dva neradna dana u godini, a to su 1. januar i pravoslavni Božić. Skela, po pravilu, radi za sve ostale praznike, jer oni najveći obično padaju kada je lepo vreme za plovidbu.

- Skela uvek mora da radi. To bi bilo kao da gradski autobusi ne rade tokom praznika, a mi smo putnicima potrebni - objašnjava nam skeledžija Nikola Mihajlović.

Naš sagovornik kaže da vožnja tokom zime ume da im teško padne, ali je da je prednost to što se radni dan brže završi. Najbitnije im je da na sebi uvek imaju toplu, nepropusnu odeću i obuću, a da je sve drugo stvar navike. Prelaske preskaču jedino u slučaju magle i drugih vremenskih nepogoda. Srećom, ova zima im se do sada pokazala blagonakolno, za razliku od prošle koja je bila zaista naporna.

- Izazova više nema, sve smo to pregurali. Čini mi se da bih sad tu putanju mogao da pređem i zatvorenih očiju. Ima puno ljudi koji su srećni što smo ovako nešto napravili i skratili im put, i to je najvažnije - zaključuje skeledžija Nikola kojeg planovi o izgradnji mosta između Neština i Bačke Palanke uopšte ne brinu: - Dok oni to ne naprave, ja ću već otići u penziju!

 

 

Skela u brojevima:

  • Razdaljina između Beočina i Futoga drumskim putem iznosi oko 25 kilometara. Dunav je na ovom delu širok svega 0,9 kilometara.
  • Na ovoj deonici skeli je potrebno 10 do 15 minuta da pređe na drugu obalu, bez obira na to sa koje strane krećete.
  • Maksimalan broj automobila koji može da stane na skelu je 18.
  • Trenutno je na snazi zimsko radno vreme od 7 do 16:30. Leti je prvi polazak sa beočinske strane u 6:30, a iz Futoga se vraća u 6:45. Nakon toga, polasci iz Beočina kreću na pun sat, dok je poslednji polazak iz Futoga u 20:15.
  • Nakon dugo vremena, doći će do blagog poskupljenja karata na skeli. To znači da će od januara 2018. cene karata u jednom smeru biti sledeće: 80 dinara za pešake, 100 dinara za bicikliste, 150 za motoraše, 300 dinara za automobile, 400 dinara za automobil sa prikolicom ili kombi, 600 dinara za TAM kombi, dok maksimalna cena po vozilu iznosi 1000 dinara i određuje se po nosivosti. Putnici u vozilima ne plaćaju dodatne karte.
  • Kontakt telefon skele je 064 28 13 481.

 



Prelazak skelom preko Dunava u ovom delu nije samo brz, jeftin i jednostavan, već predstavlja i pravi užitak. Tokom tih desetak minuta koliko je potrebno da se zaobiđe Ostrvo ljubavi, možete se lepo opustiti i uživati u mirnoj plovidbi, posebno ako imate decu jer se mališanima vožnja skelom uvek čini kao velika avantura. Ukoliko imate baš puno sreće, može vam se desiti da na skeli naiđete i na tamburaše... i imate jednu šansu da pogodite koju pesmu će svirati!

 

 

Uz oba pristaništa nalaze daleko poznate čarde. Na futoškoj strani to su “Mikina čarda” i “Plavi Dunav”, dok beočinskom obalom dominira čuveni restoran “Karaš” čija je plaža tokom leta uvek krcata. Samim tim, može se reći da leti skela igra veliku ulogu u društvenom životu Futožana i Beočinaca, a šuška se da se zahvaljujući njoj, nekim parovima veza i održala!

 



Oceni vest:
19
1

* Sva polja su obavezna (Preostalo 500 karaktera)

Pošalji fotografiju uz komentar (do 2MB)

Ovaj članak još uvek nije komentarisan