NAŠ PREDLOG: Kuda za prvomajske i uskršnje praznike (FOTO)

NAŠ PREDLOG: Kuda za prvomajske i uskršnje praznike (FOTO)

Bilo da ste planirali laganu šetnju i druženje u prirodi, obilazak kulturno-istorijskih spomenika ili rekreativno planinarenje Fruškom gorom, u ovom tekstu ćete sigurno pronaći inspiraciju za najlepšu maršrutu.

Iako kiša, sada već tradicionalno, preti da će nam pokvariti prvomajske praznike, ništa ne sme da nas spreči u pravljenju planova. Šalu na stranu, izgleda da će nas vreme ipak poslužiti i da je pred nama delimično sunčan i topao produženi vikend. Iskoristimo ga za uživanje u prirodi.

Nepregledne livade i šume Fruške gore, prvi su (i pravi!) izbor za prvomajski uranak. Uređena izletišta spremno dočekuju sve ljubitelje prirode planinare, bicikliste, šetače, domaće i strane turiste. Jedno od najpoznatijih je Iriški venac, koji je od Novog Sada udaljeno svega 20 kilometara. Tu se nalazi spomenik "Sloboda", simbol Narodnooslobodilačke borbe protiv fašizma u Drugom svetskom ratu, kao i čarobni vidikovac "Crni čot". Svež vazduh i prijatno uređen ambijent među četinarima, čine ovo mesto jednom od najtraktivnijih lokacija našeg Nacionalnog parka. 


Odličan izbor su i izletišta Andrevlje i Popovica, kao i Brankovac, sa kojeg  šetnjom kroz šumu možete doći do skrivenog dragulja Vojvodine – Dumbovačkog vodopada. Iako se nalazi samo par kilometara dalje, uzmite u obzir da je teren strm, te nije pogodan za malu decu i nedovoljno fizičke spremne starije osobe. Ukoliko se ipak odlučite za nezaobilazno Stražilovo, iskoristite priliku da posetite grob Branka Radičevića i Dvorsku baštu. Njome možete da prošetate sa decom i ljubimcima i odmarate uz mnogobrojne sveže procvetale biljne vrste. Kada ste se već našli u gradu istorije, tradicije i prirodnih bogatstava, obavezno pođite do Kapele mira, Patrijaršijskog dvora, saborne crkve Svetog Nikole, katoličke crkva Presvetog Trojstva, česme "Četiri lava" i čuvene karlovačke gimnazije. Obilazak Sremskih Karlovaca sa sobom uvek nosi nešto novo.

 
Nedaleko od Karlovaca, nalazi se manastir Velika Remeta čija je okolina, čini se, ovog proleća lepša nego ikada. Pored velikog kulturno-istorijskog značaja, koji ovaj manastirski kompleks ima, poseban je i po tome što nudi sadržaje kakve možete videti samo ovde: rajski vrt, repliku Vitlejemske pećine i brda Sion sa kapelom. Odmah ispod se nalazi i etno selo sa nekoliko brvnara, u kojem možete da priredite roštilj. Žubor vode, olistalo drveće i mirisni pupoljci učiniće da se osećate kao u raju, zbog čega ćete poželeti da ovde provedete ostatak dana. Koračajući stazama duhovnih riznica, ne biste smeli zaobići ni obližnje manstire: Grgeteg, Krušedol, Staro Hopovo, Novo Hopovo i Vrdnik. U Vrdniku, pored manastira, možete posetiti Vrdničku kulu i iskoristiti priliku da uživate u pogledu od kojeg zastaje dah. Do ove, osamnaest metara visoke građevine, za koju se veruje da datira iz dvanaestog veka, možete stići za pola sata laganog hoda.

 

 
Pored impozantnih sakralnih objekata, Fruška gora ima čak 16 jezera, od kojih su neka upravo tu, u komšiluku. Predlažemo da ovog puta odmorite oči na Šatrinačkom jezeru (poznatom i kao Međeš), u neposrednoj blizini manastira Krušedol. Uz samo jezero dužine od jednog kilometra, nalazi se livada, na kojoj možete udobno da se smestite, donesete hranu, piće i sportske rekvizite. Ako vam se sviđa ideja celodnevnog boravka na jezeru, onda možete i već ujutru da se zaputite u Erdevik, na jezera Bruje i Moharač, koja su čest izbor kampera i biciklista. No, ne treba se ograničavati samo na Frušku goru. Jezerski biseri dočekaće vas u Bačkoj Palanci, u Parku prirode Tikvara i Bačkoj Topoli, na Zobnatičkom jezeru. Plaže, travnate površine, šetalište i igrališta namenjena najmlađima, ove lokacije čine savršenim za izlet.

 

 
Po povratku iz Bačke Topole, napravite malo skretanje sa puta, kako biste posetili dvorac Fantast. Raskošni zamak, smešten nadomak Bečeja, datira iz 1925. godine, a zadužbina je veleposednika Bogdana Dunđerskog. Kompleks se prostire na oko 65 hektara i sastoji se od dvorca, kapele, malog kaštela, ergele konja i parka sa uređenim stazama. Na teritoriji Vojvodine se nalazi više od 80 dvoraca i letnjikovaca, koji su nastajali u periodu između 18. i 20. veka. Jedan od njih, poznat po tome što je čuveni virtuoz Franc List svirao na njegovom otvaranju, nalazi se nedaleko od Zrenjanina. U pitanju je kaštel Ečka u čujem kompleksu se sada nalaze dvorac sa hotelskim smeštajem i restoranom, park sa stazicama, skulpturom i fontanom, a u neposrednoj okolini su crkva, ribnjak i vodotoranj. Ovaj ambijent pružiće vam dovoljno sadržaja za celodnevni boravak, sa porodicom i prijateljima.

 


Na svega desetak kilometara od ovog romantičnog zdanja, nalazi se specijalni rezervat prirode. "Stari Begej – Carska bara" predstavlja kompleks barsko močvarnih, šumskih, livadskih, stepskih i slatinskih ekosistema. U njemu se krije bogatstvo biljnog i životinjskog sveta, među kojima su endemske, subendemske i reliktne vrste panonskog prostora, pa tako ovde možete sresti preko 500 biljnih vrsta, 20 vrsta riba, 200 vrsta ptica i 30 retkih sisara. Ako budete imali sreće, provozaćete se brodićem, mada i šetnja šumovitom stazom ima posebne čari.

 


Na kraju krajeva, ako nemate mogućnosti ili volje da se udaljavate od Novog Sada, vreme odlično možete iskoristiti u jednom od lokalnih parkova. U ovo vreme, posebno su lepi Futoški i veliki park u Kamenici, koji obiluju zelenilom, klupama i prostorom za igru, u kojem će posebno uživati mališani. Isti je slučaj i sa Štrandom, a na Ribarcu može ispitati vaš avanturistički duh, vozeći se kanuima i kajacima, sa katamarana "Dunavski rafting".

U svakom slučaju, gde god da odete, ne zaboravite da brinete o prirodi i da je ostavite u stanju u kojem ste je zatekli. Ne ugrožavajte biljne i životinjeske vrste nepažnjom i ne dozvolite da se blago koje imamo uprlja smećem. Čuvajmo prirodu, da bi ona čuvala nas.

 

Oceni vest:
15
0

* Sva polja su obavezna (Preostalo 500 karaktera)

Pošalji fotografiju uz komentar (do 2MB)
  • Tatjana

    pre 1083 dana i 15 sati

    Samo neka NPFG vodi računa da sačuva prirodu. Svakako da smeć e izletnici treba da ponesu sa sobom kada napuštaju FG. No to se lako ukloni i ako ga ne ponesu. Mnogo jree veća šteta što NPFG dozvoljava i učestvuje u besomučnoj seči zdravog drveća, što veoma malo posade a kada to učine ne brinu pa sadnja ne uspe i mladice ne opstaju. Zatim silna gradnja koja je već zaposela Popovicu, oduzela brdo kesten i da ne nabrajam više. Što se tiče vašeg teksta, svaka pohvala, lepi su predlozi i hvala u ime onih kojima je zaista potreban predlog gde se može otići jer ne znaju ni šta ima u susednoj ulici.

    Oceni komentar:
    0
    1
  • Pogled iz drugog ugla

    pre 1083 dana i 3 sata

    Naravno da NPFG vodi računa o očuvanju Prirode.
    Eto, svakog radnog dana obori jedno 15-20 stabala, da ne zaklanjaju Sunce.

    Oceni komentar:
    0
    1