NOVOSAĐANI: Ljubica Radan – ime koje stoji iza vinskog brenda Novog Sada

NOVOSAĐANI: Ljubica Radan – ime koje stoji iza vinskog brenda Novog Sada

Ona prati put vina, od loze do trpeze. Učestvuje u podizanju i održavanju vinograda, bavi se svim koracima u procesu proizvodnje i na kraju degustira i ocenjuje. Uz sve to, svoje znanje rado prenosi kolegama i ljubiteljima vina.

Vinogradar, enolog, i somelijer – to su zvanja koja idu pored imena Ljubica Radan. Ova Novosađanka u ljubavi je sa grožđem od ranih fakultetskih dana. Svoju karijeru započela je na Poljoprivrednom fakultetu, usavršavala se u Čileu i Londonu, zatim radila u Austriji, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Srbiji. Cenjeni je konsultant u proizvodnji vina, ocenjivač na domaćim i međunarodnim takmičenjima, osnivač Asocijacije somelijera vinara i vinogradara i Vinske Akademije Srbije gde je i sertifikovani predavač.

Kako je počela njena vinska avantura, otkriva za portal Moj Novi Sad:

– Niko u porodici se nije bavio ovim poslom, osim što je igrom slučaja otac, dok sam bila još školarac, otvorio mali vinski podrum. Mi smo tada samo kupovali rinfuzna vina od proizvođača i prodavali ga, ali možda je to ipak zagrebalo moju maštu i usmerilo razmišljanja u tom smeru. Pred kraj gimnazije, kada je trebalo da odlučim šta da studiram, majka me je savetovala da upišem Poljoprivredni fakultet, jer sam volela biologiju i prirodu uopšte. Meni je najlepše zvučalo Voćarstvo i vinogradarstvo, pa sam taj smer i upisala i tako su krenula moja interesovanja za vino i vinograde.


Ljubica se od početka studija usmeravala pretežno na vinogradarstvo, pa se tako i u svom diplomskom radu bavila podizanjem vinograda. S obzirom na to da smer za vinarstvo postoji samo na Tehnološkom fakultetu, odlučila je da se u pravcu proizvodnje vina dodatno usavršava na postdiplomskim studijama i kroz praktičan rad.

– Odmah posle završenih osnovnih studija zaposlila sam se na fakultetu kao stručni saradnik. Poljoprivredni fakultet je imao vinoteku u Sremskim Karlovcima i ja sam tamo radila na prodaji i edukaciji posetilaca. Naš zadatak je bio da radimo na promociji domaćih vinskih sorti, koje su nastajale u okviru fakulteta i, naravno, na afirmaciji tih sorti među proizvođačima. Tu počinje moje veliko zanimanje i, uopšte, učenje o samoj proizvodnji, pa mi je tako, pored vinogradarstva koje mi je struka, vinarstvo postalo sastavni deo posla. Tokom mog rada upoznala sam veliko ime u proizvodnji vina, tehnologa Vladana Nikolića, koji mi je značajno pomogao na mom putu usavršavanja i ohrabrio da se bavim enologijom. Tako sam, nakon tri godine na Poljoprivrednom fakultetu, uz njegovu pomoć otišla na stručno usavršavanje u Čile. Tamo sam provela jednu proizvodnu sezonu 2012. godine, nakon toga sam radila u vinariji "Trs" u Iloku, a zatim kao samostalni konsultant. Sledeća berba mi je bila u Austriji, gde sam kao asistent glavnog tehnologa iz Francuske radila u vinariji "Schloss Halbturn", koja je u vlasništvu potomaka velike carice Marije Terezije. Bilo je to sjajno iskustvo – priseća se Ljubica.


Naša sagovornica već dugi niz godina nudi konsultantske usluge, ali se i bavi ocenjivanjem vina. Još jedna od referenci koje joj idu u prilog svakako je i ta da je na listi zvaničnih ocenjivača vina u Srbiji.

– Ja sam na listi ocenjivača vina odabranih od strane Ministarstva poljoprivrede Republike Srbije. Kada neko vino treba da izađe na tržište, kolege koje su na toj listi i ja radimo senzornu analizu za akreditovane laboratorije. Ocenjujemo da li neko vino može da ide na tržište i, ako može, određujemo da li je to vino u kategoriji stonog vina, kvalitetnog vina ili vrhunskog vina. Između ostalog, radim i kao ocenjivač na domaćim i stranim takmičenjima.


Ne samo da ocenjuje i pomaže drugima u proizvodnji, već i stvara sopstvena vina. Tako možete kupiti crno, belo ili roze vino brenda "Ljubica Radan".

– Ideja oko stvaranja mog brenda jeste da jednog dana imam svoju vinariju. Na putu sam ka tome, ali ne znam kada će se to desiti. Veliki sam zagovornik sorte Grašac, to je isto što i italijanski rizling ili Graševina, ali je italijanski rizling vremenom dobio negativnu konotaciju (u smislu karlovačkog ili banatskog rizlinga) i kada ljudima kažete da ste proizveli vino te sorte, neće ni da probaju. U toku svog rada shvatila sam da ta sorta ima veliki potencijal, da je kvalitet grožđa izuzetno visok i da sa njim u tehnologiji možete da se "igrate" kako god želite, što se tiče stilova. Od ove sorte mogu da se prave penušavci, vrhunska vina, možete da radite kasne berbe tj. slatka vina ili vina za svaki dan. Ona je savršena za naše klimatske uslove, tu mislim na Frušku goru, i čak u lošijim kišnim godinama može da se proizvede vino određenog kvaliteta, što recimo kod mnogih sorti nije moguće. Zato belo vino pravim od te sorte. Roze pravim većinski od Merloa, sa nešto malo Muskat Hamburga, a crveno vino radim pretežno od Merloa, kupažiranog sa Kaberne Sovinjonom – objašnjava Ljubica.


Njene etikete možete da pronađete u vinoteci "Vino i vinili", koji se nalazi na adresi Hadži Ruvimova 50, kao i na pozorišnom trgu, u šopu "The box".

– Ukoliko želite da kupite kvalitetna vina, dođite u specijalizovane prodavnice poput vinoteke "Vino i vinili", u kojoj rade ljudi koji se razumeju u vina i koji će vas uputiti u to šta da kupite i uz kakvu hranu možete da ih kombinujete. Oni imaju dobru ponudu vojvođanskih vinarija, cene su pristupačne i kod njih se vina čuvaju na adekvatan način, dok u velikim marketima ne znate kako su flaše čuvane ni koliko dugo stoje – napominje naša sagovornica.


Ovo je jedan od mnogobrojnih saveta za odabir i konzumaciju vina koje možete da dobijete od Ljubice. Ukoliko vas interesuje ova tema i želite više da naučite o sortama i vinskom bontonu, a možda i da sami postanete somelijer, predlažemo da upišete neku od obuka Vinske akademije Srbije.

Asocijaciju somelijera vinara i vinogradara sam osnovala 2011. godine, sa ciljem edukacije ljudi koji se bave proizvodnjom grožđa i vina, kao i budućih somelijera. Godine 2015. je iz asocijacije izrasla Vinska akademija, a iste godine sam dobila i licencu vinske škole iz Londona – WSET. Ja sam završila tri nivoa te škole u Londonu, gde sam polagala i za sertifikovnog WSET predavača. Ovo je najpoznatija i najpriznatija vinska škola u svetu, a mi ih radimo po istom principu kao i oni, obezbeđujemo isti nivo i kvalitet gradiva, iste knjige i sertifikate. Sa ovim sertifikatom možete da radite kao somelije u celom svetu, u restoranima, domaćim i inostranim hotelima, vinarijama, na brodovima. Pored ovih kurseva, imamo još dva kurseva za somelijere, gde se pored WSET gradiva (dobija se isti sertifikat) radi i servis vina. Važno je samo napomenuti da su ove obuke na engleskom jeziku.


Gradivo koje se uči na ovim kursevima obuhvata učenje o: karateristikama i stilovima vina proizvedenih od najpoznatijih vinskih sorti grožđa, proizvodnji vina kao i faktorima koji utiču na stil i kvalitet, pravilnom skladištenju, servisu, degustaciji i ocenjivanju. Ukoliko vam se to ipak čini previše zahtevno, predlažemo vam nešto jednostavnije gradivo.

– Imamo osnovni i napredni nivo škole vina, namenjene svim ljubiteljima vina koji se bave drugim poslovima ali žele da obogate svoje znanje iz ove oblasti. Na njih dolaze osobe najrazličitijih profila ali i uzrasta, od studenata do penzionera, i za njih nije potrebno nikakvo predznanje. Svi ste dobrodošli.

Oceni vest:
18
4

* Sva polja su obavezna (Preostalo 500 karaktera)

Pošalji fotografiju uz komentar (do 2MB)
  • Gojko

    pre 1100 dana i 6 sati

    Kao i obično kod nas se sve idealizuje i predimenzionira

    Oceni komentar:
    3
    9
  • Limanac

    pre 1089 dana i 18 sati

    Njesra

    Oceni komentar:
    0
    3