Izvor: Blic / Fotografija: Ilustracija/Pixabay.com
Stručnjaci smatraju da građani Srbije nisu dovoljno edukovani za reagovanje u slučaju bezbednosnih pretnji
Ukoliko bi se, primera radi, desio akcident na nekoj od nuklearnih centrala u zemljama u okruženju, ko bi podelio gas maske i gumenu ćebad i preuzeo širu akciju spasavanja?
Profesor Fakulteta bezbednosti Darko Trifunović, jedan je od inicijatora da se u škole vrati nastava iz bezbednosne kulture.
Stručnjaci, naime, smatraju da građani Srbije, posebno mladi, nisu dovoljno edukovani o tome kako da se ponašaju u slučaju eventualnih ekoloških akcidenata, poplava i drugih bezbednosnih pretnji, i predlažu da se u škole uvede predmet bezbednosna kultura.
Trifunović kaže da su neka znanja i veštine za takve situacije stekli oni koji su služili vojni rok i oni sugrađani koji su takva znanja i veštrine savladali kroz opštenarodnu odbranu i društvenu samozaštitu, predmet, koji je ranije bio deo obrazovnog sistema.
Koncept civilne odbrane i društvene samozaštite godinama unazad je doživljavan kao "nasleđe" iz nekog drugog doba i sistema, a Trifunović kaže da je taj koncept ranijih decenija "sistematski uništavan".
- Nemamo skladište gas maski koje bi moglo da pokrije čitavo stanovništvo, skladišta su uništena, ne postoje više – dodaje Trifunović.
Upitan o iskustvima drugih zemalja, Trifunović kao pozitivan primer navodi Mađarsku koja nije ukinula sistem društvene samozaštite.
- Mađarska je država koja ima centre civilne zaštite, ti ljudi imaju posebne uniforme, obučeni su da u određenim katastrofama, mimo policije i vojske, prvi izađu. To su i ljudi koji su završili vojne obuke – navodi profesor.
Ocenjuje da bezbedosne kulture u Srbiji nema, te ukazuje na to da on i njegove kolege sa Fakulteta bezbednosti pokušavaju da utiču na Ministarstvo prosvete da se u škole uvede predmet bezbednosna kultura, prenosi "Blic".
Nekoliko predavanja održano je u Srednjoj medicinskoj školi, gde se sa učenicima razgovaralo o realnim situacijama u kojima bi mogli da se nađu, poput prepoznavanja rizika i potencijalne opasnosti, bezbednosnih pretnji na eksurzijama koje mogu biti prouzrokovane, na primer, požarom u hotelu, zatim vršnjačkog nasilja, pa do pokušaja da ih neko vrbuje u razne sekte.
- Bezbednosna nekultura koja vlada u našem okruženju je razlog da se zabrinemo i zapitamo zašto do sada nismo uveli taj predmet. Znamo mi da su deca opterećena mnogim predmetima, ali bezbednost je nešto što opterećuje našu sadašnjost i budućnost – zaključuje Trifunović.
Ovaj članak još uvek nije komentarisan