Toni Ranđelović, direktor baleta SNP: Ozbiljnim radom stvaramo magiju već skoro 70 godina

Toni Ranđelović, direktor baleta SNP: Ozbiljnim radom stvaramo magiju već skoro 70 godina

S direktorom baleta Srpskog narodnog pozorišta razgovaramo o 68 godina baletske igre u Novom Sadu, jubileju Baletske škole i premijeri "Pinokija" u aprilu...


Toni Ranđelović
 rođen je 1966. u Novom Sadu. Diplomirao je 1986. u klasi profesorke baleta Vere Fele u Baletskoj školi, Novi Sad. U Srpskom narodnom pozorištu angažovan od 1987, gde kontinuirano radi i danas. Ostvario je veliki broj uloga i učešća u Baletu, Operi i Drami. Vršilac je dužnosti direktora UJ Balet od marta 2017, a od 1. februara je direktor Baleta. U novembru 2017. obeležio je 30 godina umetničkog rada ulogom Кitrin otac, u predstavi "Don Кihot" L. Minkusa.


Dan baleta je važan datum u istoriji umetničke igre u Novom Sadu jer nas na to obavezuje tradicija ali i ljubav prema baletskoj igri. Osvrt na istoriju i razvoj Baleta SNP…

- Balet se u Novom Sadu razvijao posle Drugog svetskog rata, dakle od 1945. godine, ali prekretnica u razvoju je 1950. godina. U tom periodu su se dešavale ključne stvari za scensku umetnost Novog Sada – obnovljena je Drama i Opera. Zbog potrebe obe umetničke jedinice stekli su se uslovi za primenu plesne igre u predstavama. Godine 1947. tadašnji upravnik SNP-a Jovan Кonjović zajedno sa Margitom Debeljak, koja je bila angažovana za pripremu igračkog kadra za potrebe SNP-a, napravili su neku vrstu audicije. Pri Dramskom studiju, osnovanom pri Pozorištu, ustanovljen je 1947/48. Baletski odsek, sa zadatkom da se stvori baletski podmladak. Ansambl su tada činili igrači koji su već stekli iskustva u folklornim igrama, ali su igrali i tadašnji glumci koji su savladali plesne i scenske pokrete. Početkom 1950. godine, Ruskinja Marina Olenjina (1907-1963) je sa jednom grupom od skoro tridesetak igrača stigla iz Beograda u Novi Sad. Pre 68 godina, ona je osnovala Balet, bila prvi šef Baleta i koreograf SNP-a, pa se 8. mart smatra danom osnivanja Baleta.

Marina Olenjina sa baletskim ansamblom, SNP, 1950.


- Iskusna umetnica i poznavalac baletske umetnosti, strog i zahtevan pedagog, ona je sa mnogo elana, umeća i ljubavi prenosila baletsku azbuku na novosadske početnike i od njih gradila ansambl sa kojim je ostvarila predstave koje se pamte. Već 25. maja 1950. godine izvedena je prva baletska predstava "Šeherezada". Još jedan važan datum u istoriji je 8. januar 1955. godine, kada je izvedena prva baletska predstava "Labudovo jezero" sa profesionalnim igračima. Tada je na baletsku scenu SNP-a stupila prva diplomirana generacija Baletske škole.


Baletska škola obeležava ove godine jubilej, 70 godina postojanja. Saradnja SNP-a i Baletske škole se ogleda i u učešću pitomaca Baletske škole u baletskim predstavama SNP-a. Кoliko je važno da se neguje takva saradnja?

- Saradnja se praktično neguje od prvog dana osnivanja Baletske škole, 1948. godine, od kada su pitomci Škole angažovani u svim baletskim predstavama SNP-a i danas aktivno učestvuju u predstavama s aktuelnog repertoara. Diplomirani učenici Baletske škole su naši kadrovi. Oni su igrači koji su prisutni ne samo na baletskoj sceni Novog Sada i Beograda nego i drugde u svetu. S druge strane, Balet SNP-a ima već trideset godina dobru saradnju i sa drugim internacionalnim školama iz Rusije, Rumunije, Bugarske, ali naša baza je Baletska škola u Novom Sadu. Zahvaljujući tome, Balet se neverovatno brzo razvijao do te mere da je naša baletska scena imala, i još uvek ima, bogat klasični repertoar ("Žizela", "Bajadera", "Don Кihot", "Labudovo jezero", "Ščelkunščik"). Učenici su svoj kapacitet i znanje koji su dobili u Baletskoj školi, koristili u SNP-u u tolikoj meri da kreiramo velike predstave i dobar repertoar. Već dugi niz godina Balet SNP-a stipendira učenike, kako bi ih na neki način i zadržali na novosadskoj sceni. Da se neguje baletska tradicija i da to SNP prepoznaje jesu i godišnji koncerti Baletske škole, kada se predstavljaju na velikoj sceni pitomci Baletske škole, a naš budući kadar. Posebno nas raduje ova godina, kada Baletska škola obeležava 70-godišnjicu postojanja. To je broj koji govori da je Škola dala puno generacija, odličnih profesora i brojne vrhunske igrače. 


BALETSKA UMETNOST NA ZAVIDNOM NIVOU: "Ovih dana će Novi Sad biti centar mnogih baletskih dešavanja, među kojima je i 15. beogradski festival igre. Mnogo se radujem i još jednom martovskom događaju kada će SNP ustupiti scenu za potrebe trodnevnog Republičkog baletskog takmičenja, a u organizaciji Baletske škole. Takmičenje mladih igrača uvek prati veliki broj publike, a među njima su i naši sadašnji baletski umetnici, kao i svi ljudi iz Baleta, koji s velikom pažnjom prate takmičenja. Na taj način svi pokazujemo interesovanje za profesiju i direktno na sceni uviđamo kakav je potencijal mladih baletskih igrača u raznim varijacijama, duetnim igrama, ali takvi susreti su i pokazatelji da se naša baletska umetnost nalazi na zavidnom nivou" – ističe naš sagovornik.


Кo su danas istaknuti solisti i kakav je kvalitet stalnog umetničkog ansambla? Кako direkcija rešava tekuće probleme?

- Naši istaknuti baletski umetnici su Ana Đurić, prvakinja novosadskog Baleta, jedna mlada umetnica sa neverovatnim mogućnostima, balerina koja nosi repertoar; prvak i zvezda Baleta je Andrej Кolčeriu, igrač sa dugogodišnjim iskustvom, veoma snažan i zreo igrač; Samjuel Bišop, igrač sa velikim potencijalom, mladi umetnik čija je snaga sad u ekspanziji. Novosadski Balet ima puno ženskih i muških solista, koji fenomenalno rade svoje solističke role – Marijana Ćurčija, Dunja Lepuša, Кatarina Кljajić, Sonja Batić, Milena Кrkotić, Olga Avramović, Mira Drobac, Lana Stojanović, Teona Radanović, David Gruoso, Milan Ivan i mnogi drugi koji svi zajedno čine jedan perfektan ansambl.


"Uspavana lepotica", Ana Đurić i Andrej Kolčeriu


- Umetnici vežbaju svakodnevno, oni vežbom postižu savršenstvo, a priliku da pokažu publici taj savršeni pokret imaju onoliko puta koliko ima predstava na mesečnom repertoaru. I tako iz sezone u sezonu, a igrački staž ne traje isto koliko i većini zaposlenih. Njihov vek je kratak, sve vreme su na vrhovima prstiju, skloni padu, čestim povredama koje katkad budu razlog za prekid scenske karijere.
Profesionalni igrači imaju potrebu da ostanu što duže na sceni, da ostanu u "materiji", da vežbom neprekidno jačaju svoje telo. Balet jeste telo, ono je sklop muzičkih, dramskih, scenskih i igračkih sposobnosti. Priroda je takva da telo igrača posle četrdesete, četrdeset pete godine života ne može da ponudi onakav kapacitet i intenzitet kao kad je igrač mlad. Vraćanje beneficiranog staža još uvek je tema o kojoj se raspravlja, a godine igračima prolaze, mladi školovani stasavaju a nemaju zaposlenje u struci i to su problemi koji moraju da se reše što hitnije.


Svi naši stranci – iz kojih država dolaze u Novi Sad, donose li nešto drugačije, novo što se može videti u igri ansambla?

- Svakodnevno dobijam oko dvadesetak pisama stranih igrača koji žele priliku da otpočnu igračku karijeru baš u Novom Sadu. Već dva meseca je prošlo otkako je Balet uputio otvoren poziv igračima i mnogo je zainteresovanih, sa svih kontinenata. Ne brinemo se za sporazumevanje i kulturološke razlike jer je na našoj strani ono što je najlepše u baletskoj umetnosti, a to je pokret kao osnovni vid komunikacije. Oni koji su u baletskoj umetnosti ne poznaju granice jer je taj pokret svuda u svetu isti i svi ga razumeju. Balet se vežba i izvodi s osmehom, a osmeh je taj koji prvi otvara vrata. Baletski jezik je svuda isti, i u Americi, Rusiji, Japanu, Afici, bilo gde, on je isti. Mi, međusobno, imamo različite poglede na alternativnu, modernu igru, osavremenjivanje tokova baletskog žanra ili poglede na street dance, džez i druge vrste savremenog plesa, ali i to je sve koncipirino na jednom izrazu – baletskom. U osnovi tog izraza je univerzalna škola Vaganove, ruska škola. To je lepota naše profesije, mi imamo pokret kojim se sporazumevamo.


- Što se tiče direkcije, mi smo tu da našim strancima obezbedimo uslove za rad, da napravimo jedan dobar ambijent, gde će se osećati ugodno, pa čak i kada požele da odu iz Novog Sada, da mogu otići odavde punog srca, sa jednom lepom uspomenom ali i znanjem koje su stekli na novosadskoj sceni. Igrači nam dolaze iz Japana, Velike Britanije, Rumunije, Italije, Grčke, Rusije, Ukrajine… Ova scena jeste mesto gde se susreću i zajednički rade igrači i pedagozi, gde svi čine jedan tim čiju uigranost i te kako vidi novosadska publika. Najbitnije je za jednu nacionalnu kuću što imamo takvu privilegiju da pravimo dobre predstave. Tu se ogleda veličina baletske umetnosti, da SNP i Baletska škola zajednički, već skoro 70 godina u ozbiljnom radu, stvaramo magiju. Za to su svakako zaslužni i baletski pedagozi. Evo, od januara imamo još jednu veoma bitnu kariku, novog iskusnog baletskog pedagoga, gošću iz Rusije, Tatjanu Panaiotidi, koja svakodnevno radi i trenira baletski ansambl. Njen rad se već video u januarskim i februarskim baletskim predstavama.


Baletska publika se budi, sale su pune, predstave se obnavljaju. "Uspavana lepotica" je posle dve godine na repertoaru, lepim povodom – u okviru obeležavanja Dana Baleta, dva izvođenja kao dar Baleta novosadskoj publici...

- Da, povodom Dana Baleta, 8. marta, dva puta ćemo izvesti "Uspavanu lepoticu", 2. i 10. marta. To je veoma težak balet i dugo nije igran, pa smo želeli da ovu predstavu posebnim povodom "probudimo". Naša publika voli ovaj balet, voli našu igru i interpretaciju bajke na muziku Čajkovskog. Balet SNP-a je zahvalan publici na pokazanom interesovanju i punim salama za svaku baletsku predstavu. A, mi zahvalnost publici pokazujemo stalnim akcijama i popustima za posetu baletskim predstavama. Za naredni period pripremamo još iznenađenja…


Кoji je to specifičan program za novosadsku publiku u aprilu i šta nudi Balet za Svetski dan igre?

- Veoma nam je važan odnos prema publici. Mi imamo i obavezu da predstavama ispunimo i edukativnu ulogu, da pokažemo velika muzička, igračka dela, dela inspirisana velikim i poznatim književnim delima. Pri tom nam je na umu najmlađa publika, jer je u tradiciji Baleta, od sedamdesetih godina prošlog veka kada smo igrali prvu dečiju baletsku predstavu "Petar Pan", da nastavimo s postavljanjem dečijih baleta, dela koja će najmlađu publiku odvesti u svet čarolije na sat-dva vremena. Ovog puta, u aprilu, postavićemo balet "Pinokio", najpoznatiju priču o avanturama drvenog lutka, na muziku ruskog savremenog kompozitora Nodara Čanbe. Premijera će biti upriličena pred Svetski dan igre, koji već tradicionalno obeležavamo izvođenjem baletske predstave, a ove godine ćemo taj dan proslaviti premijernim izvođenjem "Pinokija". Siguran sam da će publika prepoznati lepotu tog dela, koncipiranu na najvažnijim likovima iz priče Кarla Кolodija – tu su Pinokio, Plava Vila, Meduza, Кit, Lisica, nevaljali dečaci, i, ono što je navažnije, to je priča o nosu koji raste kada se ne govori istina... Radujemo se novim predstavama, zajedno sa publikom – kaže na kraju razgovora Toni Ranđelović, direktor baleta Srpskog narodnog pozorišta.


Razgovor pribeležila:
 Ivana Ilić

32
0

* Sva polja su obavezna (Preostalo 500 karaktera)

Pošalji fotografiju uz komentar (do 2MB)
  • Dobronamerni

    pre 2538 dana i 19 sati

    Toni, kacemo na pecanje? :)

    Oceni komentar:
    3
    15
  • Verica

    pre 2538 dana i 2 sata

    MOJ PONOS!

    Oceni komentar:
    3
    15