Poljoprivreda u Srbiji beleži pad izvoza ove godine
Izvor - Danas : Fotografija - Ilustracija/mojnovisad.com
Negativni spoljnotrgovinski saldo Srbije u prvih devet meseci tekuće godine, kada je reč o poljoprivredi, posledica je neadekvatne agrarne politike, niskih subvencija, administrativnih mera zabrane izvoza kao i stabilnog kursa dinara koji destimuliše izvoz, smatra domaća stručna javnost.
Negativni spoljnotrgovinski saldo Srbije u periodu januar – septembar 2023. godine u sektoru poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo iznosio je 38,1 milion evra.
Izvoz tog sektora iznosio je 672,3 miliona evra, što je za 33,1 odsto manje u odnosu na isti period 2022. godine, a učešće u ukupnom izvozu u posmatranom periodu smanjeno je sa 4,9 odsto na 3,1 odsto, koliko je zabeleženo u prva tri kvartala tekuće godine.
Uvoz sektora u prvih devet meseci tekuće godine iznosio je 710,4 miliona evra, što je za 12,9 odsto više nego u istom periodu prethodne godine, a učešće u ukupnom uvozu povećano je sa 2,2 odsto na 2,6 odsto. Pad izvoza u prvih devet meseci tekuće godine najvećim delom je posledica kumulativnog pada od 45,2 odsto u izvozu žita (osim pirinča), leguminoza i uljarica, najzastupljenije grupe u ovom sektoru (učešće od 52,8 odsto), piše “Danas”.
Nasuprot izvozu, najzastupljenija grupa na strani uvoza u sektoru poljoprivrede jeste gajenje povrća, korenastih i krtolastih biljaka (učešće 20,2 odsto), koja je ostvarila kumulativni rast od 29,6 odsto u prvih devet meseci tekuće godine. Izvoz kukuruza u periodu januar – septembar iznosio je 113,4 miliona evra, što predstavlja pad od 65,5 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
Agroekonomista Milan Prostran kaže da je pad spoljnotrgovinske poljoprivredne razmene direktna posledica administrativnih zabrana koje su usledile zbog svetske ekonomske krize nastale zbog rata u Ukrajini.
– Donesene su odluke o zabrani izvoza pšenice i kukuruza ne samo u Srbiji već i u drugim zemljama regiona. Na taj način vi u kriznim uslovima zaštitite svoje tržište ali sa druge strane izgubite strane partnere koji poljoprivredne proizvode u međuvremenu kupuju od konkurencije koja se nije opredelila za zabranu izvoza. Dakle u tom segmentu se Srbija suočila sa problemom gubitka poslovnih partnera a posebno što su mere zabrane izvoza kod nas trajale duže nego u drugim zemljama. Povećanje uvoza je zbog otvaranja tržišta prema zemljama koje nude konkurentnije proizvode od onih koji se proizvode kod nas – rekao je Prostran.
Komentari
Još uvek nema komentara.