MAGLA ILI SMOG: Klimatolog otkriva u čemu živimo ovih dana
Izvor - Radio televizija Srbije (RTS) : Fotografija - Ilustracija/ mojnovisad.com
Proteklih dana, jedno od najčešćih pitanja bilo je da li je veliki deo Srbije prekriven maglom ili smogom? Beograd je danima u crvenoj zoni, odnosno među najzagađenijim gradovima sveta.
Klimatolog, profesor Vladimir Đurđević kazao je za RTS da je smog sivkaste boje, a prava magla, koja se retko viđa u gradovima, je snežno bela. Magla, prema njegovim rečima, ne može da bude posledica zagađenja, ali je, dodaje, trik u tome što odgovarajući meteorološki uslovi koji dovode do značajnog porasta zagađenja, ujedno dovode i do magle.
Gostujući u Jutarnjem programu RTS-a Đurđević je izjavio da magla i zagađenje idu zajedno jer u atmosferi postoji najniži sloj vazduha čija je visina u proseku oko jedan kilometar.
– U određenim meteorološkim uslovima on može da se spusti, da bude tanji. Kada se taj sloj stanji poraste i koncentracija zagađenja. I kada se pomešaju magla i zagađenje napravi se smog. Smog je sivkaste boje, a prava magla, koja se retko viđa u gradovima, je snežno bela. U gradovima ne možemo u principu da vidimo pravu maglu, već kombinaciju magle i zagađenja. Mi, nažalost, živimo u smogu kad smo u gradu, a ne u magli – naglašava klimatolog.
Magla, prema njegovim rečima, ne može da bude posledica zagađenja, ali je, dodaje, trik u tome što odgovarajući meteorološki uslovi koji dovode do značajnog porasta zagađenja, ujedno dovode i do magle.
– Isti uslovi koji dovode do skakanja zagađenja, dovedu i do pojave magle. Kad se te dve stvari pomešaju dobijemo smog – objašnjava Đurđević.
On navodi da je glavni faktor za zadržavanje magle slab vetar.
– Pojačavanje temperaturne inverzije budu potpomognute time da je vetar slab. Kada imamo pristojnu temperaturnu inverziju postoje pogodni uslovi da se taj niži sloj atmosfere stanji i da dođe do porasta koncentracija zagađujućih materija i pojave magle – napominje.
U magli, ističe, ne može da pada kiša, ili su to neke kiše slabog intenziteta.
– Kada imamo pravu kišu, ona ispira zagađenja iz vazduha, a najbolji čistač u Beogradu je košava. Taj jak vetar omogućava da se prizemni vazduh meša sa vazduhom na visini koji je čist i tako se smanjuje koncentracija zagađenja u prizemlju – kaže klimatolog.
Zagađenje je, naglašava, vidljivije zbog magle.
– Prepoznavanje zagađenja u magli je njena boja. Što je čudnije boje, žućkastija, zelenkastija, sivkastija ima više zagađenja u magli – ukazuje Đurđević.
Dodaje da ne bi trebalo da očekujemo neke značajnije promene sa temperaturnim inverzijama. To je fenomen koji će ostati manje-više u nekim okvirima koji danas imamo.
Komentari
Još uvek nema komentara.