Rimokatolička crkva i svi hrišćani koji vreme računaju po gregorijanskom kalendaru danas slave Božić, najradosniji praznik kojim se obeležava rođenje Isusa Hrista.

Širom planete proslavlja se praznik koji simbolizuje dolazak sina Božjeg na zemlju. Kako uči hrišćanstvo, Isus Hristos rođen je tačno u ponoć, kada se najsjajnija zvezda koja se kretala od istoka ka zapadu zaustavila iznad pećine kraj Vitlejema.

Njegovo rođenje donelo je svetlost istine ljudskom rodu, čime je ispunjeno starozavetno proročanstvo o rođenju Spasitelja. Beogradski nadbiskup i mitropolit, mons. dr Ladislav Nemet pozvao je u Božićnoj poslanici, vernike da upute svoj pogled prema Vitlejemu.

‒ Promatrajmo čudo kako je Bog postao čovekom. Približimo se tom čudu koje ne poznaje granice, u kojem nema zla, već ima samo jednostavna, čista ljubav bez interesa. Isusovo rođenje svedoči nam o Božjoj snazi i o tome da je prihvatanje ljubavi snaga koja povezuje Boga i čoveka, te je izvor mira. Otvorimo se božanskoj ljubavi koja se izliva na nas i darujmo je svojim bližnjima i svom najbližem okruženju. Neka ovaj blagdan bude obnova, obnova u ljubavi, metanoja, kako su znali govoriti prvi hrišćani. Božanska ljubav, koja je u Isusu došla među nas, neka nas osnaži i ohrabri kako laž i zlo u svetu, i među nama ne bi više trovali ljude, već nas primljena božanska ljubav sve ispunila radošću  ‒ poručio je nadbiskup Nemet.

Vernici u katoličkim i drugim crkvama zapadnog obreda na Božić se klanjaju jaslama, u kojima je simbolično predstavljena scena rođenja sa Bogomladencem, Marijom i Josifom. Običaj da se u crkve postave jasle, sa figurama koje dočaravaju siromašne uslove staje u kojoj je Hristos rođen, potiče iz 13. veka, prenosi RTS.