Koliko probiotici zaista pomažu tokom terapije antibioticima?
Izvor - N1 : Fotografija - Ilustracija/ pixabay.com
Antibiotici su neophodni za lečenje ozbiljnih bakterijskih infekcija i mogu spasiti život. Međutim, dok ciljaju štetne bakterije, mogu narušiti i ravnotežu dobrih bakterija u crevnom mikrobiomu – jedinstvenom ekosistemu mikroorganizama koji žive u vašim crevima.
Probiotici mogu pomoći u smanjenju dijareje povezane s antibioticima, ali nisu korisni za sve, piše Eatingwell.
Istraživanja pokazuju da upotreba antibiotika može privremeno promeniti crevni mikrobiom i, u nekim slučajevima, povećati rizik od probavnih tegoba kao što su dijareja povezana s antibioticima i sindrom iritabilnog creva.
Zbog toga mnogi razmišljaju o uzimanju probiotika kako bi podržali zdravlje creva tokom ili nakon terapije antibioticima.
Kako utiču antibiotici
Većina antibiotika ima širok spektar delovanja, što znači da ne prave razliku između dobrih i loših bakterija.
Antibiotici mogu eliminisati štetne bakterije u telu, ali mogu uništiti i korisne bakterije u digestivnom sistemu. Ovaj poremećaj može dovesti do neravnoteže mikrobioma, poznate i kao crevna disbioza. To je jedan od razloga zašto su dijareja, nadimanje, grčevi i nelagodnost u stomaku tako česti tokom ili nakon terapije antibioticima.
Antibiotici mogu povećati rizik od određenih crevnih infekcija, kao što je Clostridioides difficile (C. diff), a oporavak crevnog mikrobioma nakon samo jedne terapije može trajati nedeljama, pa čak i mesecima, prenosi N1.
Kako probiotski suplementi mogu pomoći
Dobra vest je da se neki negativni efekti antibiotika mogu ublažiti uz pomoć probiotika.
Probiotici mogu pomoći nekim ljudima, naročito onima koji su skloni dijareji izazvanoj antibioticima, ali nisu univerzalno rešenje i ne mogu u potpunosti ‘obnoviti’ mikrobiom. Potrebna su dodatna istraživanja kako bi se utvrdilo koje vrste, doze i trajanje terapije su najefikasniji.
Drugim rečima, koristi od uzimanja probiotika tokom ili nakon terapije antibioticima mogu značajno varirati od osobe do osobe. To ukazuje na važnost individualnog saveta zdravstvenog stručnjaka.
Šta je ključno tokom terapije antibioticima
Iako određeni probiotski suplementi mogu pomoći nekim ljudima, hrana koju jedete igra ključnu ulogu u očuvanju zdravlja creva.
Posebno su važne namirnice bogate prebioticima i probioticima. Prebiotici su biljna vlakna koja služe kao “hrana” za korisne bakterije u crevima i pomažu njihov rast i razvoj. Probiotici su, s druge strane, živi mikroorganizmi koji se nalaze u određenoj hrani i suplementima i mogu imati zdravstvene koristi.
Gastroenterolozi često preporučuju unos hrane bogate prebiotičkim vlaknima, kao što su voće, povrće, orašasti plodovi, semenke i integralne žitarice.
Kada su u pitanju probiotici, preporučuju se fermentisane namirnice poput jogurta sa živim kulturama, kefira, kiselog kupusa (nepasterizovanog i bez sirćeta), kimčija, misa i turšije.
Kada uzimati probiotike
Ako se odlučite za probiotski suplement, vreme uzimanja može biti važno. Neka istraživanja sugerišu da je korisnije početi u roku od dva dana od prve doze antibiotika nego čekati.
Probiotike treba uzimati najmanje jedan do dva sata pre ili posle antibiotika kako ne bi bili uništeni. Ipak, to nije strogo pravilo.
Ne treba se ponašati kao da postoji jedno “magično” pravilo razmaka, jer dokazi nisu toliko precizni. Važnije je početi na vreme i razdvojiti uzimanje od doze antibiotika.
Na šta obratiti pažnju pri izboru probiotskog suplementa pročitajte na sajtu N1.
Komentari
Još uvek nema komentara.