NEPROCENJIVO: Novi Sad otišao korak dalje, evo ko je otvorio zemljani parking!
Izvor - mojnovisad.com : Fotografija - Aleksandar Jovanović/mojnovisad.com
Posle osveštavanja vode iz novosadskog vodovoda, još jedno gradsko preduzeće, ovaj put „Parking servis“ postavilo je novi domaći zadatak svim komunalnim preduzećima u Srbiji. Kapitalna investicija od neprocenjivog značaja za srpsku kulturu i Novosađane, novi neasfaltirani parking iza zgrade „Matice srpske“, svečano je pušten u upotrebu danas, a tim značajnim povodom novinarima su se na konferenciji obratili, ni manje ni više, nego predsednik najstarije srpske kulturne i naučne institucije – „Matice srpske“ Dragan Stanić i direktor JKP „Parking servis“, Stevan Lugonja.
Ovo izuzeno značajno privemeno parkiralište ima 100 parking mesta, parkiranje će se naplaćivati u skladu sa tarifom za belu zonu, tj. sat parkiranja će koštati 30 dinara, a na ovom parkiralištu važiće i dnevna karta po ceni od 100 dinara. Radove na uređenju je finansirao Parking servis i za to je potrošeno oko tri miliona dinara.

– Potpisali smo ugovor o tehničko-poslovnoj saradnji sa Maticom srpskom pošto je ovaj prostor u njihovom vlasništvu. Ovim parkingom smo rasteretili Pašićevu ulicu i Trg Marije Trandafil, a sama lokacija je na dva do tri minuta od centra grada. Ovo je prva faza izgradnje, u sledećoj fazi planira se asfaltiranje i elektronska naplata parkiranja, izjavio direktor JKP „Parking servis“ Stevan Lugonja.

Predsednik Matice srpske je objasnio „da su obe strane definisali svoje interese, a da se mislilo i na građane koji su dobili novo parkiralište“.
– Želimo da se zahvalimo „Parking servisu“, od sada ko bude dolazio u našu ustanovu moći će lakše da se parkira. Ovaj plac Matice je bio namenjen za druga ulaganja, ali zbog trenutne situacije ovako je iskorišćen, objasnio je Dragan Stanić.
Prateći ovaj standard koji su postavili novosadski komunalci, za otvaranje recimo parking garaže od sada će biti potrebno prisustvo najmanje predsednika Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU). Za krpljenje svih rupa na novosadskim ulicama i svečano otvaranje je potreban najmanje reditelj priznat u svetskim okvirima, recimo Emir Kusturica. Međutim, pošto taj film (zakrpljenje sve rupe) teško da ćete gledati, predlažemo da se otvara svaka zakrpljena rupa pojedinačno, a tu su dovoljni i filmski radnici čije ima će u ukrštenim rečima pravilno napisati bar 50 odsto populacije. Ili vlasnici najmanje dve NIN-ove nagrade za roman godine.
Za postavljanje novih kontejnera i svečano puštanje u rad, bilo bi dobro obezbediti prisustvo neke zvezde iz Holivuda. To je sasvim logično, jer nove i čiste kontejere i okolinu građani Novog Sada mogu da vide samo na filmu. Ako je Stiven Sigal slučajno zauzet, treba na vreme kontaktirati menadžere Bred Pita i Toma Kruza. Za nove deonice vodovoda i kanalizacije po novim standardima potrebno je na svečanom otvaranju imati bar jednog rektora sa nekog od tri najveća univerziteta, jer logično je da je u projektovanju i izvođenju radova učestvovao bar jedan inženjer sa ovih univerziteta.

Kod značajnijih investicija, recimo nova fabrika vode, biće potrebno prisustvo predstavnika institucija svetskog ranga, predlažemo direktora Instituta CERN, ili opciono nosioca Nobelove ili Pulicerove nagrade.
S druge strane, možda učešće predsednika „Matice srpske“ u svečanom činu otvaranja parkinga pomogne da se izglade odnosi između Matice i republičkog Ministarstva kulture i ministra Tasovca. Podestimo da su tokom septembra predstavnici Matice i ministar preko medija polemisali o tome da li je i kako smanjenjem iznosa koje ova ugledna institucija dobija od republike ugroženo njeno funkcionisanje.
ŠTA JE MATICA SRPSKA: Najstarija srpska književna, kulturna i naučna institucija osnovana je 1826. godine u Pešti, u vreme oslobađanja Srbije od viševekovne turske vlasti i jačanja svesti o potrebi da se srpski narod u punoj meri uključi u savremene evropske tokove, uz očuvanje nacionalnog i kulturnog identiteta. Njeno delovanje je od samog početka bilo usmereno na predstavljanje srpske kulture u Evropi, a sa druge strane na prosvećivanje naroda. U tom cilju razvijena je bogata izdavačka delatnost. Osnovu je činio čuveni Letopis, pokrenut 1824. godine. Kasnije su nastale brojne edicije, a među njima i jedna sa naglašenom prosvetiteljskom ulogom koja je nosila naziv Knjige za narod. Od četrdesetih godina XIX veka stvarani su uslovi za bavljenje naukom. Tada je formirana biblioteka sa knjižnim fondovima iz različitih naučnih oblasti i zbirka rukopisa.
Matica srpska je 1864. godine preseljena iz peštanskog Tekelijanuma u novosadski Platoneum. Novi Sad je od tada poznat kao Srpska Atina. Grad je dobio taj naziv jer se smatralo da su se oko Matice srpske okupljali najobrazovaniji i najmudriji ljudi. Ta veza je kasnije postala još naglašenija. Matica srpska je postala simbol građanskog društva, visoke kulture, prosvetiteljstva i dobročinstva. Međutim, ona je bila i ostala opštenarodna. Njeni osnivači (mladi doktorand Jovan Hadžić i bogati poslovni ljudi: Đorđe Stanković, Josif Milovuk, Jovan Demetrović, Gavrilo Bozitovac, Andrija Rozmirović i Petar Rajić) , kao i prvi priložnici, živeli su u različitim sredinama, od Beča do Temišvara i od Dubrovnika do Pešte. Pripadali su različitim društvenim slojevima. Dobrotvori i članovi Matice srpske su bili vladar Srbije Miloš Obrenović i njegov brat Jevrem, plemić Sava Popović Tekelija, baron Jovan Nikolić od Rudne, vladar Crne Gore Petar II Petrović Njegoš, pripadnici kraljevske porodice Karađorđević, pisci, narodni tribuni, svetski poznati naučnici, poput Mihajla Pupina, ali i manje znani građani koji su svojim prilozima podržavali prosvetiteljsku misiju Matice srpske. Povezala ih je plemenita ideja o stvaranju jedne, jedinstvene košnice i stav da je čast služiti časnoj Matici srpskoj. Tu misao su sledile hiljade ljudi. Među njima je bilo i pripadnika drugih naroda. Upravo zahvaljujući širokoj podršci iz naroda, Matica je jedno vreme bila najbogatija zadužbinska ustanova u Ugarskoj. Iz njenih fondova su finansirani kapitalni projekti od značaja za standardizaciju srpskog jezika i za razvoj različitih naučnih disciplina. Istovremeno, Matica se starala o školovanju darovitih đaka i studenata, a time i o stvaranju srpske intelektualne elite.
Danas Matica srpska ima oko 2.000 saradnika. Oni su uključeni u više desetina naučnih i razvojnih projekata, u okviru Odeljenja za književnost i jezik, Leksikografskog odeljenja, Odeljenja za društvene nauke, Odeljenja za prirodne nauke, Odeljenja za likovne umetnosti, Odeljenja za scenske umetnosti i muziku i Rukopisnog odeljenja. Saradnici pripremaju priloge za deset Matičinih naučnih časopisa i rade na pripremi publikacija od kapitalnog značaja za srpsku kulturu i nauku, kao što su Srpska enciklopedija, Srpski biografski rečnik, Rečnik srpskog jezika, Pravopis… Biblioteka Matice srpske ima više od 3.500.000 publikacija, a Galerija bogatu zbirku u kojoj je predstavljeno srpsko slikarstvo od XVIII do XX veka.
ŠTA JE PARKING: __________________________________________________________________
(dopišite sami)
Komentari
Takvi parkinzi nisu novost,kad su u pitanju mnoge manifestacije dolazi parking servis postavljaju svoje table i naplacuju usluge ne samo na teritoriji novosadske opstine nego i na teritoriji gde nisu ovlasceni,ponekad kad su losi uslovi na tim divljim parkinzima je teskoca izaci i vozila se zaglavljuju i prljaju ko da su bili na njivi,nepravilnosti u projektovanju parking mesta su svuda oko nas i treba ih fotografisati i postaviti na drustvene mreze,da se ljudi uvere koji su to zapravo lopovi i banda i sta sve koriste za kradju od gradjana a da ne kazem da ugrozavaju bezbednost saobracaja i vredjaju dostojanstvo gradjana ...
Ja koliko znam zabranjeno je parkiranje na zemljanu povrsinu. Hoce pauk da odnese. Zar ne ???
Sram da vas bude sve. Svasta bi vam napisao sad, ali nece objaviti.