Dva pisca iz Novog Sada u užem izboru za NIN-ovu nagradu za roman godine
Izvor - NULL : Fotografija - ilustracija/pixabay.com
Žiri u sastavu Aleksandar Jerkov (predsednik), Adrijana Marčetić, Tamara Mitrović, Vladimir Gvozden i Mladen Vesković na sastanku održanom 5. januara odabrao je deset naslova koja su ušla u uži izbor za roman godine.
Među njima se nalaze i romani dva pisca iz Novog Sada – Predraga Đurića i Milenka Bodirogića.
Romani u užem izboru:
1. Predrag Đurić: “Pet debelih pesnika” (Raštan izdavaštvo)
2. Jovica Aćin: “Kotao” (Laguna)
3. Tanja Stupar Trifunović: “Duž oštrog noža leti ptica” (Laguna)
4. Borivoj Gerzić: “Lutam sad mrtav svetom” (Rende Books, Beograd)
5. Vladislav Bajac: “Pucanj u prazno” (Geopoetika izdavaštvo)
6. Danka Ivanović: “Prazne kuće” (Partizanska knjiga)
7. Marinko Arsić Ivkov: “NGDL” (Niški kulturni centar)
8. Muharem Bazdulj: “Limeni lijes za Zaimović Zejnu” (Kosmos, Beograd)
9. Milenko Bodirogić: “Pesak pjeskare” (Orfelin izdavaštvo, Novi Sad)
10. Goran Petrović: “Palata” (Laguna)
“Pet debelih pesnika” Predraga Đurića
Znalci napominju da je omaž ispuštenoj generaciji mladih s kraja XX veka, ali i knjiga o Vojvodini, o vekovima rasturanim krhotinama tog posebnog i neponovljivog kulturnog prostora, njenim dubokim slojevima i brazdama koji se danas jedva naziru, kao bore za koje se veruje da su oduvek na licu. Navode da Đurić kroz svoje junake portretiše tipove karaktera koji su stvorili sadašnje društvo lišeno solidarnosti i empatije – ohole, surove, pohotne, zavidne, lenje i inertne, jalove idealiste i beskrupulozne ljude. Odnosno, kao da su akteri ove priče rešili da iskoriste svet u kom pravila ne važe, u kom nema granica ni ograničenja i provere još koliko ćemo ih posmatrati sa strane, okrećući glavu ili sležući ramenima, piše NIN.
“Pesak pjeskare” Milenka Bodirogića
Saša Ilić, dobitnik NIN-ove nagrade, beleži da se knjiga može čitati i kao priča o izgubljenom prijateljstvu trojice dečaka – Mensura, Bogdana i samog pripovedača – u Gradu soli, uglja i peska. “U potrazi za tim nestalim svetom narastaju prostori plodonosne melanholije, čije će meandre pripovedač uplesti u priču o Jugoslaviji između Husinske bune (1920) i dva ratna zločina što će obeležiti kraj Grada kakav je nekada bio, a koji je pokušavao da pronađe vlastiti, drugačiji put, dugo se opirući sirenskom zovu nacionâ”, piše NIN.
Izvor: NIN
Komentari
Još uvek nema komentara.