Srbija između dva popisa izgubila milion i dvesta hiljada hektara obradivih oranica
Izvor - Radio televizija Srbije (RTS) : Fotografija - Ilustracija/Mojnovisad.com
Kako sačuvati poljoprivredno zemljište, izazov je za stručnjake širom sveta. Uprkos njihovim apelima da je hrana sve skuplja i da plodno zemljište treba čuvati, ono se sve češće koristi za gradnju industrijskih zona, stambenih zgrada, infrastrukturne mreže.
Srbija je između dva popisa izgubila milion i dvesta hiljada hektara obradivih oranica.
Danak širenja gradova i rasta broja stanovnika u njima, plaćamo plodnom zemljom.
Srbija ima četiri miliona i sedamdeset pet hiljada hektara obradivog zemljišta, a obrađuje se tri i po miliona hektara oranica.
– Zemljište može u trenutku da se izgubi ako se zauzme nekom zgradom ili betonom, a potrebne su hiljade godina da se ono stvori. Zato je zemljište proglašeno kao neobnovljiv prirodni resurs, kao ograničena sirovina, pogotovo spram naših sve većih zahteva prema zemljištu. Devedeset pet odsto svetske proizvedene hrane potiče sa zemljišta – kaže Jordana Ninkov sa Instituta za ratarstvo i povrtarstvo, Novi Sad.
Agroekonomista Milan Prostran navodi da Evropska unija, godišnje gubi samo zbog vodnih erozija površinu zemljišta veličine Berlina.
– Iz tih razloga moramo voditi računa da se, i kada su u pitanju infrastrukturni objekti, ipak, oni grade na manje plodnim površinama i da sačuvamo ovo bogatstvo koje je najvrednije što danas jedna zemlja može da ima – ističe Prostran.
Istorija nas, kažu agroekonomisti, uči da je čovek oduvek poštovao zemlju i da nikada nije gradio kuću na plodnoj oranici, već po obodima polja.
Komentari
Još uvek nema komentara.